Poremećaji u brodskoj logistici zbog pandemije doveli su do nestašice kontejnera za isporuku robe. Sada iznajmljivanje jednog kontejnera košta i do 10.000 dolara.
U evropskim lukama se snalaze kako znaju i umiju.
Svako ko mora da isporuči nešto veće ili mnogo nečega malog – može da iznajmi transportni kontejner napravljen po ISO standardu. Ali to trenutno nije lako jer kontejnera nema dovoljno. A ni kupovina novog nije laka.
Frankfurter algemajne cajtung je istraživao temu i saznao da postoje samo dvije firme koje prave i prodaju kontejnere, obje su u Kini. U Evropi se može dobiti samo polovni. Jer, novi se iz Kine ne šalju prazni, već ih kupac u Evropi preuzima tek kad se isprazne od robe iz prvobitne pošiljke.
Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, kao i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (od 40 stopa, to jest nešto više od 12 metara) brodom iz luke u Kini prije pandemije koštao je oko 1.000 američkih dolara. Trenutno cijene znaju da budu i desetostruko veće, do 10.000 dolara.
Rast cijena je uvijek znak neravnoteže. U ovom slučaju to znači: povećanje tražnje za kontejnerima ili brodskim prostorom, uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.
Jagma za mjestom na brodu
Trenutno nedostaje i brodova teretnjaka.
– Gotovo da nije ostalo rezervnih brodova – rekao je Rolf Habsen Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Lojd za magazin Špigl.
Mnogi brodovlasnici posljednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Na kraće staze neće biti ni više brodova – a ni više kontejnera.
Zapravo, nije kontejnera premalo. Oni se gotovo nikada ne koriste za jednokratni prevoz već se recimo kontejner sa kineskim igračkama koji stigne u evropsku luku istovari, a onda se u njega natovare njemački dijelovi za mašine, koji odmah idu u Aziju ili Sjevernu Ameriku.
Ali već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcioniše.
Kada se ovih dana govori o uskim grlima u isporuci, obično se pomene Suecki kanal, u kome je nedavno zaglavljeni divovski brod “Ever given” izazvao ogroman zastoj. Iako je kanal ponovo prohodan, problem još nije riješen.
– Brodovi u Evropu ili Aziju stižu sa zakašnjenjem od jedne do dvije sedmice. A kada u velike luke istovremeno stigne previše teretnjaka, nastaju gužve. Povratna putovanja se odlažu, ili otkazuju – kaže Jansen.
Anete Kriger iz luke Hamburg kaže da je blokada Sueckog kanala samo dio mozaika u logističkom planu koji se raspao.
– Hamburg je već mjesecima suočen sa kašnjenjem brodova od dvije sedmice, u nekim slučajevima i znatno duže – kaže ona.
Pandemija, nevrijeme i Brexit
Problemi su započeli prije oko devet mjeseci “nakon što je na Dalekom istoku poslije prvog lokdauna proizvodnja ponovo pokrenuta i kada se tražnja za transportnim kapacitetima znatno povećala. Ostali faktori bili su nepovoljne vremenske prilike tokom zimskih mjeseci i Brexit”, kaže Kriger za DW.
Sve prekookeanske luke u Evropi trpe zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom saobraćaju. Kapacitet najveće evropske luke sada dostiže svoje granice, rekao je nedavno portparol luke Roterdam:
– Moramo se snaći sa onim što imamo na pristaništu, dakle sa brojem dizalica i terminala.
Luka Hamburg je već reagovala koliko je mogla. Za kontejnere je raščišćeno još 100.000 kvadratnih metara prostora.
