Ekonomski rast u BiH će sa stope od 7,1 posto, po kojoj se kretao u prošloj godini, pasti na 2,4 posto u ovoj, te će u srednjoročnom periodu ostati ograničen, navodi se u izvještaju osoblja Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ koji je usvojio Izvršni odbor MMF-a.
U izvještaju je navedeno da se očekuje da će se prosječna godišnja inflacija, s prošlogodišnjeg nivoa od dva posto, ove godine povećati na 6,5 posto, a u narednom periodu se postepeno ublažiti.
“Sjena rata u Ukrajini nadvija se nad evropskom ekonomijom, postavljajući nove izazove pred BiH upravo u trenutku kada se zemlja oporavlja od pandemije virusa korona. Negativni uticaj rata manifestovao se, kako kroz veliko povećanje cijena hrane i goriva, tako i kroz odliv depozita u dvije podružnice Sberbanke koje posluju u BiH”, saopšteno je iz MMF-a.
U saopštenju se ističe da su se domaće političke napetosti, koje su uglavnom vezane za ulogu institucija na nivou BiH, negativno odrazile na raspoloženje investitora, te da su odložile reforme usmjerene na jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i podsticanje rasta u srednjoročnom periodu.
“Iako se čini da je uticaj rata u Ukrajini kada je riječ o povjerenju građana i finansijskom sektoru u BiH sada pod kontrolom, ekonomija zemlje i dalje se suočava s višim cijenama robe, sporijim ekonomskim rastom u Evropi i strožim uslovima finansiranja”, navodi se u izvještaju.
Fiskalna pozicija je, poslije deficita od 4,7 posto ostvarenog u 2020. godini, u 2021. godini dostigla suficit od 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda /BDP/.
Prihodi koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH prošle su godine dostigli rekordni nivo zahvaljujući oporavku potrošnje fizičkih lica i višim cijenama, dok je vanjsko finansiranje takođe bilo izdašno, uključujući sredstva MMF-a i EU.
“Očekuje se da će fiskalna pozicija u ovoj godini zabilježiti mali deficit usljed usporavanja ekonomije i ekspanzivnih mjera koje vlasti preduzimaju kao odgovor na povećanje troškova života”, dodaje se u izvještaju.
U saopštenju je navedeno da će u budućnosti odlučni politički i reformski napori, koji zahtijevaju viši nivo političkog konsenzusa, biti od ključnog značaja za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i podsticanje snažnijeg održivog rasta.
Direktori su podržali mjere fiskalnog prilagođavanja kao odgovor na pritisak inflacije, ali su pozvali vlasti da napore usmjere na ciljanu pomoć najugroženijima.
Direktori su mišljenja da bi, u odsustvu dobro razvijene mreže socijalne bezbjednosti, privremeno ukidanje akciza na gorivo mogla biti druga najbolja opcija.
Međutim, direktori su preporučili da se izbjegava smanjenje akciza bez ograničenog roka primjene takve mjere i uopšteno su upozorili na opasnosti uvođenja promjena u sistemu PDV-a.
Oni su savjetovali vlastima da se odupru zahtjevima za nenamjenskom potrošnjom sredstava u predizborne svrhe i obuzdaju relativno velika ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru.
Umjesto toga, preporučili su povećanje ulaganja u javnom sektoru s ciljem podsticanja rasta u srednjoročnom periodu, koja bi se po mogućnosti finansirala povoljnim zajmovima od međunarodnih finansijskih institucija i bila bi propraćena reformama usmjerenim na unapređenje realizacije i efikasnosti ulaganja.
Direktori su pozdravili predanost vlasti očuvanju valutnog odbora i naporima usmjerenim na jačanje njegove otpornosti, te naglasili potrebu za jačanjem nadzora banaka s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti.
“Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju biće značajan korak ka olakšavanju restrukturisanju banaka i obezbjeđivanju likvidnosti u izuzetnim slučajevima”, naglašava se u saopštenju.
Direktori su naglasili potrebu za borbom protiv korupcije te nastavkom i ubrzavanjem reformi upravljanja, posebno u oblasti javnih nabavki i okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Srna
