Ekonomski rast zemalja Centralne i Istočne Evrope usporio je u prvom kvartalu ove godine nakon snažnog uspona u 2017. Rast u region u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 4,4 posto, u odnosu na 4,9 posto u posljednjem kvatralu prošle godine, navodi analitička kuća FocusEconomics.
Uprkos usporavanju, rast je i ove godine bio „zdrav“. Ekonomije CEE doživjele su ekspanziju na domaćim tržištima kada je riječ o potrošnji građana a došlo je i do rasta investicija, usred manjka radne snage i jeftinog finansiranja.
Snažnije apsorbiranje razvojnih sredstava EU dovelo je do investicijskog buma u regionu, navodi se u izvještaju. S druge strane, usporavanje u eurozoni pogodilo je izvoz iz regiona na početku ove godine, jer je bila slabija potražnja za robom iz CEE.
Većina ekonomija CEE imala je sporiji rast u prvom kvartalu u odnosu na prošlu godinu, uključujući ključne igrače – Češku i Rumuniju.
Kako je to bio slučaj s većim dijelom regiona, Češku je pogodila slabija vanjska potražnja. Slično se desilo i sa ekonomijama baltičkih zemalja. Rumunija je, s druge strane, zapala u probleme zbog „pregrijane“ ekonomije – rastuća inflacija i kamate umanjile su potrošnju domaćinstava.
Poljska, naveća ekonomija u regionu, imala je jedan od najboljih rezultata u posljednjih nekoliko decenija, jer je skučeno tržište radne snage dovelo do povećanja plata. Osim toga, investicije su skočile usljed povlačenja sredstava EU i građevinskog buma.
Bugarska je ostvarila snažan prvi kvartal na račun većih kapitalnih izdataka.
Slična dinamika zabilježena je i u Mađarskoj, koja je ostvarila rast sličan onome iz prethodnog kvartala, usljed ekspanzije vođene snažnom potrošnjom i skokom investicija.
Predviđanja do kraja godine
Niska nezaposlenost, rast plata i talas investicija, razlozi su zbog koji se vjeruje da će CEE imati snažan ekonomski rast tokom cijele godine.
Taj rast će biti tek nešto niži od onog iz prošle godine (kada je ostvaren najbolji rezultat u posljednjih 10 godina).
Razlog nešto sporijeg rasta ove godine je u slabijoj potražnji iz eurozone, koja je najveći trgovinski partner CEE.
Osim toga, očekuje se da će utjecaj ranijeg fiskalnog stimulansa vremenom oslabiti, a rastuća inflacija mogla bi dovesti do nešto slabije potrošnje.
Sve skupa, očekuje se da region CEE ove godine ostvari ekonomski rast od 4 posto, što je 0,1 posto više od prošlomjesečnog predviđanja za ovu godinu. Regionalni rast naredne godine, kako se očekuje, spustit će se na 3,3 posto.
Rizik zbog trgovinskog rata
Pogoršani odnosi u globalnoj trgovini predstavljaju rastući rizik za CEE.
U junu je američki predsjednik Donald Tramp najavio carine na automobile proizvedene u EU, što je nova eskalacija trgovinskog sukoba, nakon što je Vašington ranije nametnuo carine na aluminij i čelik. Ako carine budu implementirane, mogle bi naštetiti jednoj od najvažnijih industrijskih grana u CEE.
Najbrže i najsporije rastuće ekonomije
Slovenija, Poljska i Rumunija će biti najbrže rastuće ekonomije u regionu, s ekspanzijom od preko 4 posto ove godine. S druge strana, najmanji rast imat će Hrvatska – manje od 3 posto.
