Tehnički sastanak između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine održan je jučer, kako bi se razgovaralo o situaciji na tržištu goveđeg i svinjskog mesa u BiH, kao i o odluci BiH iz 2020. godine o preferencijalnom tretmanu domaćih ponuđača u postupcima javnih nabavki.
Tokom sastanka, Komisija je naglasila da, na osnovu podataka o trgovinskoj razmjeni za period 2018. do 2020. godine, nisu mogli utvrditi niti jedan poremećaj za navedene proizvode na tržištu BiH, a koji bi mogao biti uzrokovan uvozom iz EU, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.
U saopćenju se navodi da je, naprotiv, smanjen izvoz svježeg goveđeg i svinjskog mesa iz EU u BiH u 2020. godini.
Dodaje se da Komisija konstatuje da Bosna i Hercegovina nije dostavila nikakve nove podatke koji bi ukazali na suprotno. Komisija smatra da uvođenje zaštitnih mjera ne bi bilo opravdano.
– U slučaju usvajanja mjera, Bosna i Hercegovina bi prekršila odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Stoga, Komisija poziva Bosnu i Hercegovinu da se suzdrži od mjera koje vode kršenju njenih međunarodnih obaveza iz SSP-a i narušavaju njen međunarodni kredibilitet – navodi se u saopćenju.
Komisija je podsjetila da je ukupni rast trgovine dobrodošao efekat bilo kojeg sporazuma o slobodnoj trgovini. Komisija naglašava da Bosna i Hercegovina trenutno ostvaruje koristi od dodatnih autonomnih trgovinskih mjera (ATM) za određene poljoprivredne proizvode, uglavnom voće i povrće.
Navodi se da su ove mjere nedavno produžene do 2025. godine.
– Ukoliko Bosna i Hercegovina nastavi sa usvajanjem mjera kojima krši SSP, EU će razmotriti sva raspoloživa sredstva za uspostavljanje balansa u svom trgovinskom odnosu sa Bosnom i Hercegovinom – stoji u saopćenju.
Komisija je također primijetila socio-ekonomske posljedice COVID-19 pandemije na poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini. Komisija je podsjetila na značajnu finansijsku pomoć EU izdvojenu za poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini (35 miliona eura za period 2020. do 2024. godine), uključujući pomoć za oporavak of krize zbog COVIDa-19.
Ohrabrila je Bosnu i Hercegovinu da na najbolji način iskoristi pomoć EU za modernizaciju poljoprivrednog sektora kao i pogodnosti otvorenog tržišta i procesa pristupanja EU u korist svojih poljoprivrednika i građana.
– Sastanak je bio i prilika za diskusiju o odluci Vijeća ministara BiH iz maja 2020. godine o produženju važenja preferencijalnog tretmana domaćih ponuđača u postupcima javnih nabavki suprotno odredbama SSP-a. Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da prekine takav tretman domaćih ponuđača bez odlaganja kako bi se ponovo postigla usklađenost sa SSP-om u ovoj oblasti. Bh. vlasti su navele da mjera neće biti produžena nakon 1. juna 2021. godine – navodi se u saopćenju Delegacije EU u BiH.
Napominje se da je sastanak organizovan nakon najava planova za uvođenje zaštitnih uvoznih carina na govedinu i svinjetinu u trajanju do dvije godine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upućen Vijeću ministara BiH.
Ovaj tehnički sastanak ne predstavlja formalne konsultacije prema članu 30. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Navodi se da je Evropska komisija više puta u posljednjih nekoliko mjeseci pozvala Bosnu i Hercegovinu da ne usvaja bilo kakve mjere bez prethodnih konsultacija koje traži SSP.
Jedan od glavnih ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Bosne i Hercegovine zaključenog 16. juna 2008. godine jeste „stvaranje nove klime za ekonomske odnose između njih i, prije svega, za razvoj trgovine i investicija, ključnih faktora za ekonomsko restrukturiranje i modernizaciju Bosne i Hercegovine“.
EU je najznačajniji trgovinski partner i najveći donator Bosne i Hercegovine, koji podržava napore zemlje da ispuni zahtjeve za pristupanje EU i da u potpunosti iskoristi pristup tržištu EU od oko 450 miliona potrošača.
Trgovinske povlastice u okviru SSP-a uspostavljene su 2013. godine. Sporazum sa EU je izrazito pogodovao razvoju trgovine u BiH.
EU je nedavno također produžila svoje autonomne trgovinske mjere (ATM) za dodatnih pet godina do decembra 2025. godine za određene poljoprivredne proizvode (voće i povrće i vino) za Zapadni Balkan.
Poboljšani pristup tržištu EU za ove proizvode u okviru autonomnih trgovinskih mjera uslovljen je time da se dotične zemlje suzdrže od uvođenja novih carina ili dažbina i ograničenja. Bosni i Hercegovini je već ranije bila suspendovano pravo korištenja autonomnih trgovinskih mjera u periodu između 2016. i 2017. godine.
EU također pruža važnu pomoć poljoprivrednom sektoru u Bosni i Hercegovini u okviru IPA2018, a koja trenutno iznosi 30 miliona eura za period 2020. do 2024. godine.
