Sindikati bi trebalo da izbjegavaju pretjerane zahtjeve za povećanjem plata, rekao je potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Guindos za njemački list Süddeutsche Zeitung. Prema njegovim riječima, potrebno je izbjeći spiralu plate-inflacija, “jer ona ne poznaje pobjednike”.
Visoka inflacija posljednjih mjeseci, daleko ispod srednjoročnog cilja ECB-a od dva odsto i još na nivoima koje u Evropi nisu viđene decenijama, dovela je do značajnog stvarnog smanjenja životnog standarda Evropljana.
U cijeloj Evropi radničke organizacije su pojačale napore za povećanje plaća, uključujući i štrajkove, a pregovaračka moć zaposlenika u nekim industrijama takođe je ojačana nedostatkom kvalifikovane radne snage, javlja STA, prenosi SEEbiz.
Sve to pojačava inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji i povećava rizik spirale inflacije plata, kada rastuće cijene vrše pritisak na povećanje zarada a što onda stvara dodatne troškovne pritiske i ubrzava inflaciju. U takvom slučaju inflacija tada može biti vrlo dugotrajna i izmaknuti kontroli.
De Guindos priznaje da zaposleni opravdano očekuju rast plata zbog skoka cijena, ali se, prema njegovim riječima, spomenuta spirala mora izbjeći. U njoj “nema pobjednika”.
– Sindikati bi mogli biti skloni postavljanju pretjeranih zahtjeva za povećanjem plata. Moramo biti oprezni – rekao je bivši španski ministar finansija, prenosi francuska novinska agencija AFP.
– Ako se nađemo u spirali inflacije zarada, ECB će morati da podigne kamatne stope više nego što bi inače, a to bi dodatno pooštrilo uslove finansiranja i zaustavilo privrednu aktivnost – objasnio je.
Kao alternativu pretjeranom rastu plata za kompenzaciju negativnih učinaka inflacije na životni standard naveo je ciljanu finansijsku pomoć najugroženijim društvenim grupama, uz pomoć koje države fiskalnom politikom mogu ublažiti pritiske na zarade.
Prošle sedmice je Upravno vijeće ECB-a peti put zaredom podiglo centralne kamatne stope u eurozoni. Od lanjskog jula podigao ih je za ukupno tri postotna boda, tako da je glavna eurska kamata na najvišem nivou od novembra 2008. Za mart, središnje tijelo monetarne politike eura jasno predviđa novo povećanje od 0,5 postotnih bodova, nakon čega će se uskladiti prema trenutnim makroekonomskim podacima.
Trenutno se čini da će euroekonomija ove godine biti bolja od očekivanog, a očekuje se da će se inflacija umjereno smanjiti tokom godine, ali ostati znatno iznad cilja od dva odsto. Prosječna godišnja inflacija trebalo bi da dostigne oko šest odsto, a prema očekivanjima ECB-a, u posljednjem bi tromjesečju trebalo bi da bude 3,5 odsto.
Pretjerani pritisci na plate jedan su od elemenata koji bi mogli zakomplikovati takav scenario. Pritom geopolitičke napetosti, posebno posljedice ruskog napada na Ukrajinu, i dalje predstavljaju najveći rizik.
