Zajednička studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada (ILO) otkrila je da stotine hiljada ljudi širom svijeta umiru svake godine kao rezultat dugog radnog vremena.
SZO i ILO procijenili su da je 2016. bilo 745.000 smrtnih slučajeva od moždanog udara i ishemijske bolesti srca, što je porast od 29% od 2000. godine. Globalno 2016. godine, 488 miliona ljudi bilo je izloženo dugom radnom vremenu (preko 55 sati sedmično), piše Russia Today.
Prema istraživanju, 2016. godine je 398.000 ljudi umrlo od moždanog udara, a 347.000 od srčanih bolesti kao rezultat rada najmanje 55 sati sedmično. Između 2000. i 2016. godine, broj smrtnih slučajeva od srčanih bolesti uslijed dugog radnog vremena povećao se za 42%, a od moždanog udara za 19%.
“Većina zabilježenih smrti bilo je među ljudima koji su umirali u dobi od 60 do 79 godina, a koji su radili 55 sati ili više sedmično u dobi između 45 i 74 godine”, navodi se u izvještaju, prenosi BiznisInfo.
Zaključeno je da je rad od 55 ili više sati sedmično povezan s procijenjenim 35% većim rizikom od moždanog udara i 17% većim rizikom od umiranja od ishemijske bolesti srca, u odnosu na rad od 35-40 sati sedmično.
Studija nije pokrivala period pandemije koronavirusa, ali prema riječima generalnog direktora SZO dr. Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, pandemija je “značajno promijenila način rada mnogih ljudi”.
“Rad na daljinu postao je norma u mnogim industrijama, često brišući granice između kuće i posla. Pored toga, mnoga preduzeća su prisiljena smanjiti broj zaposlenih ili ugasiti poslove kako bi uštedjela novac, a ljudi koji su još uvijek na platnom spisku na kraju rade duže vrijeme“, rekao je.
“Nijedan posao nije vrijedan rizika od moždanog udara ili bolesti srca. Vlade, poslodavci i radnici moraju raditi zajedno kako bi se dogovorili o ograničenjima u cilju zaštite zdravlja radnika“, dodao je Adhanom Ghebreyesus.
D. Hadžić
