Domaće tržište kapitala polako se oporavlja od ekonomske krize i recesije, no rekordna 2007. godina još uvijek je daleko. Za oporavak dvije domaće berze najviše je zaslužan povećan promet entitetskim vrijednosnim papirima. Trgovanje dionicama praktično je zamrlo, i od ukupnog prometa na berzama, na dionice otpada tek oko 20 posto.
Zajednički promet Sarajevske berze (SASE) i Banjalučke berze (BLSE) u prvih šest mjeseci 2016. godine iznosio je 676,2 miliona KM, od čega na SASE otpada 332 miliona KM, a na BLSE 344,2 miliona KM.
Servis za obveznice
Koliko je domaće tržište kapitala slabo najbolje ilustriraju uporedni podaci sa Zagrebačkom berzom i Beogradskom berzom. Polugodišnji promet na Zagrebačkoj berzi bio je vrtoglavih 1,544 milijardi eura (tri milijarde KM), a na Beogradskoj berzi 1,22 milijarde eura (2,1 milijardu KM). Dnevni promet na Sarajevskoj berzi 10. augusta iznosio je 355.600 KM, a na Zagrebačkoj berzi 267,2 miliona eura (522,5 miliona KM).
Ono što je zajedničko svim berzama jeste da dominira trgovanje državnim vrijednosnim papirima. Praktično, na domaćim berzama prodaje se država. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović izjavio je za Faktor da su građani izgubili povjerenje u domaće berze kao mjesto ulaganja novca, te da one sada nemaju nikakvu funkciju.
– Berza je pala na takav nivo poslovanja da je postala samo servis trgovanja obveznicama i hartijama od vrijednosti i ponešto dionicama javnih preduzeća. Veliki investitori uopće ne računaju na berzu kao na mjesto gdje mogu investirati novac – smatra Pavlović.
Glavni razlog za takvo stanje je, prema Pavloviću, strukturni. On navodi kako ljudi na pozicijama vole “sami da otkrivaju toplu vodu” i ne žele uspostaviti institucije koje će biti kontrolirane.
– Ljudi na berzama su kvalitetni i problem nije u njima. Oni su samo karika u lancu koji je pokidan – dodao je Pavlović.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Zaimović rekla je za Faktor da zaduživanje entitetskih institucija na berzama uopće ne ukazuje na negativan trend.
– To je čak i pozitivan trend. Bolje je da se zadužujemo na domaćem tržištu. Zabrinjavajuće je samo to što nema dovoljno trgovine običnim dionicama. Na našoj sceni se prepoznaje izvjestan strah od ulaganja na berzama, pa zato većina pribjegava kreditiranju u bankama – dodala je Zaimović.
Loše firme
Naša sagovornica kaže da je opća karakteristika berzi u regionu da se trguje uglavnom obveznicama ili dionicama javnih preduzeća.
– Na berzama nedostaju dionice kvalitetnih kompanija, trguje se dionicama firmi sa niskom likvidnošću. Kompanije koje su uspješne zasad su izvan berzi – zaključila je Zaimović.
BROJKE
Polugodišnji promet
Sarajevska berza 332 miliona KM
Banjalučka berza 344,2 miliona KM
Zagrebačka berza 3 milijarde KM
Beogradska berza 2,1 milijardu KM
(Faktor)
