Nedavno objavljeni Indeks socijalnog napretka za 2017. koji je objavila američka nevladina organizacija Social Progress Imperative daje podatke za 128 zemalja svijeta, ali među njima nema Bosne i Hercegovine.
Kako za Fenu govori profesor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet to je najopsežniji pregled o kvaliteti života u pojedinim državama, a razlog izostanka BiH je u tome što nema podataka za izračun elemenata indeksa koji se odnose na pristup baznom znanju.
“Ovo je drugi slučaj izostavljanja BiH iz globalnih indeksa, a prvi je zabilježen 2014. kada, također, zbog neuporedivosti raspoloživih podataka nije bila uključena u rangiranje globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma”, ističe Domazet.
Indeks socijalnog napretka za 2017. godinu pokazuje da su zemlje regije rangirane u grupu visokog socijalnog napretka (Slovenija na 21. i Hrvatska na 35. mjestu) i u grupu višeg srednjeg socijalnog napreka (Srbija na 45., Albanija na 52., Crna Gora na 54. i Makedonija na 58. mjestu).
Pojašnjava, Indeks socijalnog napretka je razvijen kao instrument praćenja društvenog razvoja da bi se otklonili nedostaci prikazivanja razvoja isključivo putem bruto domaćeg proizvoda po stanovniku (BDP pc).
“Naime, zemlja može imati visok BDP pc, ali se zbog nepravedne raspodjele i neadekvatne alokacije u potrošnji veliki dio stanovništva može nalaziti u lošem ekonomsko-socijalnom položaju. Indeks definira socijalni napredak kao sposobnost neke države da zadovolji bazne ljudske potrebe njenih građana, da uspostavi osnove za poboljšanje i održivost kvaliteta života i da stvori uslove za pojedince da ostvare svoje stvaralačke potencijale”, kazao je Domazet.
Indeks socijalnog razvoja je kompozitni indeks koji obuhvata tri područja socijalnog napreka: 1. zadovoljavanje baznih ljudskih potreba (prehrana i osnovna medicinska njega, voda i kanalizacija, smještaj, osobna sigurnost), 2. izgrađenost osnova blagostanja (pristup baznim znanjima, pristup informacijama i komunikacijama, zdravlje i kondicija (wellness), kvalitet okoline i 3. prilike (individualna prava, individualne slobode i izbor, tolerancija i inkluzija, pristup naprednim znanjima).
“U toj godini BiH je ostvarila indeks od 64,99 (maksimalna vrijednost indeksa je 100). u 2015. indeks je povećan na 66,15, da bi u 2016. pao na 65,84. U čitavom tom periodu BiH se tretira kao zemlja viših ostvarenja u socijalnom napretku u odnosu na produktivnost. Tako je 2016. BiH po indeksu socijalnog napretka zauzimala 69. mjesto, a po visini BDP pc 89. mjesto od 133 posmatrane zemlje”, naglašava.
Konkretnije, govori Domazet, BiH je u socijalnom napretku rangirana ispred mnogih zemalja sa znatno višim BDP pc (Rusija, Kina, Iran, Azerbejdžan, Kazahstan, Liban, Venecuela i druge).
To je naznaka pozitivnog okvira za kreiranje kvaliteta života, a najviše je utemeljena na dostupnosti i kvalitetu javnih usluga u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj i ukupnoj sigurnosti i javnoj infrastrukturi zemlje.
Međutim, to je nedovoljan razlog za posebno zadovoljstvo, jer BiH ima uslove i potencijale da bilježi daleko veći rast i rang u socijalnom napretku, tako da indeks socijalnog napretka može biti dobar pokazatelj u kojem pravci i kako usmjeravati socijalni razvoj za postizanje većeg blagostanja građana.
Kako je istakao to je izuzetno složen sklop aktivnosti koje zahtijevaju daleko uspješnije ekonomsko i društveno upravljanje te daleko veći aktivizam građana kao stvaralaca dohotka te učesnika u korištenju javnih dobara u zemlji.
Fena
