Rukovodstvo Svjetske banke odobrilo je kredit od po 400 miliona dolara Turskoj i Azerbejdžanu, odnosno ukupno 800 miliona dolara za projekat izgradnje plinovoda TANAP (Transanadolija plinovoda), na koji se nadovezuje i balkanska ruta plinovoda TAP, što je zajednički projekat Albanije, Crne Gore, Hrvatske i BiH.
Vlade Turske i Azerbejdžana dale su garancije za kredite koje će EBRD uplatiti turskoj kompaniji BOTAS na period od 24 godine, uz pet godina grace perioda, i azerbejdžanskoj kompaniji SGC na period od 30 godina, uz također pet godina grace perioda, prenijela je Slobodna Bosna.
Zamjenik šefa Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Cyril Muller izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će ta finansijska institucija učestvovati u realizaciji tako važnog projekta.
“Plinovod TANAP nije važan samo za Tursku i Azerbejdžan, već će doprinijeti ekonomskom razvoju cijele regije. Istodobno će omogućiti razvoj trgovine. To je još jedan veliki korak ka jačanju energetske sigurnosti Turske i cijele Evrope“, kazao je Muller.
Generalni direktor projekta TANAP Saltuk Duzyol je prošle sedmice izjavio da je riječ o megaprojektu vrijednom ukupno 8,5 milijardi dolara.
Plinovod je dug 1.850 kilometara, a očekuje se da u junu 2018. godine počne isporuka plina ka Turskoj, a dvije godine kasnije i ka Evropi.
Plinovod TANAP od vitalnog je značaja za BIH koja s drugim zemljama regije sudjeluje u realizaciji energetskog projekta TAP (Tras Adriatic Pipeline). TAP se naslanja na plinski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Evrope.
Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan – protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna tačka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.
Plinovod TAP, kapaciteta 10 mlrd. m3 plina dio je Južnog koridora kojim bi se smanjila ovisnost balkanskih država od ruskog plina.
