Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle za više od dva odsto u očekivanju pada isporuka iz Rusije i pada potražnje u SAD zbog najavljenog ledenog talasa. Da li će kod nas biti novog poskupljenja ili ćemo se zadržati na postojećim cijenama? Oni koji se godinama bave prometom nafte i naftnih derivata kažu da nikada nije bilo ovako teško dati predviđanja, ali da bi cijene koje danas plaćamo trebalo da ostanu iste bar narednih sedam dana, izvještava RTRS.
Nikad više nivelacija u jednoj godini.
Direktor Krajinapetrola Milovan Bajić kaže – poznato je da BiH potpuna zavisi o uvozu goriva, a rafinerije od kojih se snabdijevamo cijene su mijenjale i po dva puta dnevno.
– Ove godine se cijena mijenjala najčešće otkad ja radim, a radim 20 godina u ovoj oblasti. Preko 50 puta su bile nivelacije, što na više, što na manje. Na početku godine dizel je bio 2,29, u jednom momentu 3,58 kao najviša cijena. Sada je 2,89 – naveo je Bajić za RTRS.
I tu bi, smatra, trebalo da se zadrži bar narednih sedam dana, bez obzira na to što je početkom sedmice prognoziran rast od oko 10 pfeninga po litru. Davati prognoze u ovako neizvjesna vremena, vrlo je nezahvalno. Samo jedna vijest je dovoljna da promijeni okolnosti na svjetskom tržištu.
– Jedna vijest je da se u oktobru najavilo smanjenje proizvodnje, druga je bila da najavljuju da će plaćanja Rusiji biti ograničena na 60 dolara po barelu i takve stvari naprave haos na tržištima, kaže Milan Grujić, ekonomista.
Posljednji radni dan ove sedmice barel je bio oko 82 dolara . Mala tržišta, a cijeli zapadni Balkan nosi taj epitet, na ovo samo mogu da klimnu glavom i plate.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo za otprilike istu količinu uvezenog goriva, u odnosu na 2020. godinu, platili čak tri puta veću sumu. Ipak, potrošnja ne opada.
– Ono što nije dobro je što se potrošnja analizira kao potrošnja stanovništva, mnogo više nego potrošnja privrede. Ja bih bio srećan da privreda troši višestruko više nego stanovništvo, ne samo ovog energenta, nego energenata uopšte – naveo je Bajić.
U Privrednoj komori Srpske ipak navode – privredne aktivnosti bilježe rast od oko 30 odsto, što zbog povećanja obima proizvodnje, što zbog inflacije koja je cijene pogurala na gore. Istim tempom, kaže Pero Ćorić, raste i potrošnja energenata. Nevolja je, kaže, što se cijene tako često mijenjaju, a globalni lanci snabdijevanja traže nove rute.
– Tako da će sigurno protok roba ove vrste biti promijenjen i da to neće biti putevi koji su do sada bili, da će biti nekih zaobilaznih, a ti novi zaobilazni putevi su i duži i komplikovaniji, iziskivaće i određene troškove – naglasio je Ćorić.
Kako će to bar djelimično izgledati, moglo bi se znati za nekoliko dana. Naime, Rusija je najavila da planira zabranu isporuke nafte zemljama koje zahtijevaju poštovanje uvedene granične cijene nafte od 60 dolara po barelu.
