Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale i prošle sedmice, već pet sedmica zaredom, te zaronile na najniži nivo u 10 mjeseci jer OPEC-ovo smanjenje proizvodnje nije značajnije umanjilo neravnotežu između ponude i potražnje.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je pala za 3,9 posto, na 45,54 dolara. I na američkom tržištu barel je pojeftinio za 3,9 posto, na 43,01 dolar, prenose agencije.
Pad cijena nafte pet sedmica zaredom nije zabilježen od augusta 2015. godine, a posljedica je zabrinutosti ulagača zbog rasta proizvodnje.
Pritom su polovinom sedmice cijene crnog zlata zaronile na najniži nivo od augusta prošle godine. Ipak, do kraja sedmice uspjele su ublažiti sedmične gubitke.
“Na tržištu se trenutno jako selektivno percipira situacija. Tako faktori koji podržavaju pad cijena, poput oporavka proizvodnje u Libiji i Nigeriji, rezultiraju nižim cijenama, a tržište ignorira one koji podržavaju njihov rast, poput uistinu visoke nivoe discipline OPEC-a po pitanju smanjenja proizvodnje”, kazao je Frank Schallenberger iz LBBW-a.
Od početka godine cijene nafte su pale oko 20 posto, pa im prijeti najveći pad u prvom polugodištu u posljednjih 20 godina. I to, unatoč dogovoru između OPEC-a i grupe neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, da do kraja marta iduće godine drže smanjenu proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno.
No, dok većina članica OPEC-a smanjuje proizvodnju, u SAD-u proizvodnja raste, kao i u Libiji te Nigeriji koje su članice OPEC-a, ali su izuzete iz sporazuma o smanjenju proizvodnje.
Američka proizvodnja je u proteklih godinu dana skočila više od 10 posto, na 9,35 miliona barela dnevno, zahvaljujući kompanijama koje vade naftu iz škriljaca. Time se približila nivou vodećeg izvoznika Saudijske Arabije.
“Rastuća američka proizvodnja i dalje pritišće tržišta, pri čemu sve veći broj pokazatelja signalizira da zahvaljujući poboljšanoj efikasnosti i tehnologiji brojni proizvođači iz škriljaca posluju pozitivno i sa cijenama nižim od 40 dolara za barel”, ističu analitičari Cenkos Securitiesa.
I posljednji podaci kompanije Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u je povećan za 11, što je već 23. sedmice zaredom kako taj broj raste.
Pritom je broj tih postrojenja dosegao 758, najviši nivo od aprila 2015. godine, dok je u istom lanjskom periodu bilo 337 postrojenja.
“Sumnjamo da će se rast potražnje dovoljno ubrzati kako bi prekinuo sadašnji pritisak na pad cijena nafte”, navode analitičari Bank of America u bilješci klijentima, ističući da su posljednji ekonomski pokazatelji iz SAD-a, Kine i Azije slabiji nego što se očekivalo.