Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice blago porasle, drugu sedmicu zaredom, a trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon što je Bijela kuća najavila carine na uvoz kineskih proizvoda.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,1 posto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 62,35 dolara.
U prvom dijelu sedmice cijene su nafte bilo pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.
To podržava strahovanja ulagača od protumjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje.
Oprez ulagača posljedica je, također, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje. Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u veljači ponuda u svijetu porasla za 700 hiljada barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na ukupno 97,9 miliona barela dnevno.
Procjenjuje se, također, da će ponuda nezavisnih proizvođača predvođenih SAD-om ove godine porasti za 1,8 miliona barela dnevno, dvostruko snažnije nego lani.
Potražnja bi, pak, po procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 miliona barela dnevno, a procjenjuje se i da su u siječnju, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.
OPEC i skupina neovisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i razina globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC-a trebao bi trajati do kraja ove godine.
No, njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD-u, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 miliona barela dnevno.
A na rast proizvodnje u SAD-u ukazuju i podaci firme Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna porastao za njih četiri, na ukupno 800, što je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam sedmica.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene “crnog zlata”, prenosi SEEbiz.
