Ono što danas djeluje kao globalno prepoznatljiv simbol početka kripto ere zapravo je počelo kao jednostavan eksperiment u dokazivanju da digitalni novac može imati stvarnu, praktičnu upotrebu.
Prema poznatoj priči, programer Laszlo Hanyecz je 2010. godine kriptovalutom platio dvije pizze, čime je realizovana prva poznata kupovina u stvarnom svijetu Bitcoinom. Ipak, iza tog danas kultnog trenutka u historiji kriptovaluta krije se znatno više detalja nego što je široj javnosti poznato.
Tokom Binanceovog livestreama povodom na Binance Squareu, historičar Bitcoina i kreator sadržaja Pete Rizzo podsjetio je na niz manje poznatih činjenica iz ranih dana Bitcoina od načina na koji je ova kriptovaluta dobila svoju prvu „vrijednost“, do toga kako je Satoshi Nakamoto, barem indirektno, mogao uticati na ideju prve transakcije u stvarnom svijetu.
Tek kasnije će ta priča postati globalno prepoznatljiva kroz legendarnu kupovinu dvije pizze za 10.000 BTC, ali njen stvarni početak bio je mnogo više tehnički, eksperimentalan i gotovo slučajan nego simboličan.
1.Laszlo je potrošio čak 40.000 BTC na pizze
Iako se Bitcoin Pizza Day najčešće veže za transakciju od 10.000 BTC, Rizzo ističe da je Laszlo Hanyecz vjerovatno otišao i korak dalje.
Prema dostupnim podacima, nakon prve uspješne kupovine nastavio je eksperimentisati s korištenjem Bitcoina u stvarnim transakcijama, a procjene govore da je ukupno mogao potrošiti oko 40.000 BTC na čak osam pizza.
U to vrijeme Bitcoin još uvijek nije imao razvijene berze, institucionalne investitore niti širu javnu prepoznatljivost. Vrijednost jednog Bitcoina bila je manja od jednog centa, a zajednicu su uglavnom činili programeri i tehnološki entuzijasti koji su tek istraživali potencijal ove nove digitalne valute.
Laszlo je bio među pionirima koji su rudarenje prebacili na grafičke kartice (GPU), što mu je omogućilo da prikupi značajne količine Bitcoina. Procjenjuje se da je sam mogao iskopati oko 80.000 BTC, čime je dodatno obilježio najraniju fazu razvoja mreže.
2.Satoshi Nakamoto je inspirisao Pizza Day
Jedan od manje poznatih detalja jeste da ideja o kupovini pizze Bitcoinom možda nije bila slučajna, već djelimično inspirisana samim Satoshijem Nakamotom.
Na ranoj verziji stranice Bitcoin.org, koju su razvijali Satoshi i njegov saradnik Marty Malmi, pizza se koristila kao ilustrativan primjer koji je objašnjavao kako Bitcoin može funkcionisati kao sredstvo razmjene u stvarnom životu.
Istovremeno, Satoshi je na forumima aktivno ohrabrivao korisnike da testiraju Bitcoin kroz stvarne transakcije. Prema Rizzu, upravo takav kontekst mogao je uticati na Laszlovu odluku da kupovinom pizze demonstrira praktičnu upotrebljivost Bitcoina u realnom svijetu.
3.Bitcoin nije imao cijenu neko ju je morao odrediti
Danas se Bitcoinom trguje na stotinama platformi širom svijeta, ali u njegovim ranim danima nije postojala tržišna cijena. Vrijednost je tek trebala biti definirana, jer nije bilo berzi niti referentnog tržišta.
Prvu poznatu procjenu vrijednosti Bitcoina dao je član zajednice poznat pod pseudonimom New Liberty Standard. Kako nije postojao vanjski tržišni signal na koji bi se mogao osloniti, cijenu je izveo iz troškova električne energije potrebne za rudarenje.
Na osnovu tog pristupa došao je do kursa od približno 1.600 BTC za jedan američki dolar, čime je započet proces formiranja cijene koji će kasnije evoluirati u jedno od najvećih globalnih finansijskih tržišta.
4.Laszlo je pomogao i razvoju Lightning Networka
Osam godina nakon čuvene kupovine pizza, Laszlo Hanyecz ponovo se pojavio u Bitcoin historiji kao učesnik još jednog važnog tehnološkog iskoraka.
Godine 2018. učestvovao je u jednoj od prvih stvarnih transakcija putem Lightning Networka – rješenja razvijenog kako bi Bitcoin omogućio brže i jeftinije transakcije kroz drugi sloj mreže. Simbolično, i ovaj put predmet kupovine ponovo je bila pizza.
Iako se nakon ranih faza razvoja Bitcoina uglavnom povukao iz javnosti, Laszlov doprinos ostaje trajno upisan u historiju ove tehnologije kao primjer ranog eksperimentiranja koje je pomjerilo granice mogućeg.