Svjetska zdravstvena organizacija najavila je da sindrom izgaranja sa narednom godinom postaje dijagnoza, a to praktično znači da će se zbog premora na poslu i zvanično moći i kod doktora i po bolovanje.
Stres na radnom mjestu, SZO je uvrstila u 11. izdanje priručnika Međunarodne klasifikacije bolesti, i to kao profesionalni fenomen. Dogovor je da države članice SZO u zdravstvenim ustanovama počnu da primjenjuju ovu odluku od 1. januara 2022. a to znači i nova, veća prava za radnike kod ljekara.
“Burnout” često prevodimo kao pregorijevanje, sagorijevanje, ili izgaranje na poslu. Javlja se kao odgovor na pretjerani i prolongirani stres koji pojedinac svakodnevno trpi na poslu, i to je faza koju karakteriše psihička, fizička ili sveopšta iscrpljenost.
Simptomi su najčešće iscrpljenost, nesanica, promjena apetita, pad imuniteta, glavobolja, visok pritisak… Tu su i osjećaji praznine, poremećaji koncentracije, zaboravljanje, nervoza, preosjetljivost… Na poslu se smanjuje efikasnost i povećava broj grešaka pri radu, a često dolazi i do povećanog odsustvovanja sa posla, kašnjenja na posao, povlačenje u sebe, izolacije od drugih…
“Ljudi nemaju koncentraciju na poslu, ne mogu da se upuste u aktivnosti sa porodicom i prijateljima, razdražljivi su, imaju ispade u ponašanju i poremećen san i apetit. Takođe, mnogi nemaju volju i energiju za rad, sve im je besmisleno, a najteže dijagnoze su svakako kod onih pacijenata koji posegnu za alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama”, kaže za “Blic Biznis” dr sci. med. Petar Vojvodić.
Dodaje i da je pregorijevanje na poslu problem koji danas pogađa sve veći dio populacije.
Stručnjaci kažu da je izgaranje problem koji je sve više maha uzeo za vrijeme korona virusa, kada su ljudi rad iz kancelarija premijestili u svoje domove. Tada su i počeli ozbiljniji problemi i pregorijevanje na poslu je postalo sve izraženije.
Na poslu se pritom može pregorjeti i kada ne postoje adekvatni uslovi za rad, nejednaka raspodjela posla, niske plate, duže radno vrijeme od 8 sati i učestali radni vikendi, koji zaposlenom daju malo prostora za porodicu.
“Mnoge kompanije nastoje da se posao završi, radi se prekovremeno, a opasnosti po zdravlje su ogromne. U takvim okolnostima, bolje je dati otkaz nego trpjeti loše uslove. Ljudi moraju da shvate da je bitnije zdravlje nego novac i uspjeh”, napominje psiholog Ljiljana Vojvodić.
Sa pomenutim simptomima, danas se možete javiti ljekaru koji će vas liječiti kao da bolujete od bilo koje druge bolesti. Od 1. januara priča, međutim, dobija obrt jer je SZO sada i zvanično preporučila da simptomi sagorijevanja na poslu nikako nisu za zanemariti i da je riječ o dijagnozi koju treba liječiti.
Prvi korak u linečenju je psiholog ili neuropsihijatar. Ljudi na početku nisu svjesni šta im se dešava, pa je vrlo bitno da im najbliži članovi porodice skrenu pažnju na stanje u kojem se nalaze.
Ako ljekar utvrdi da je osoba pregorjela na poslu i da je postala anksiozna ili depresivna, onda se uključuju ljekovi.
Sa druge strane vrlo efikasan u liječenju napetosti i stresa je autogeni trening. To je trening koji se održava u poluzamračenoj sobi i sa potpunom tišinom i mirom. Vježba može da se izvodi sjedeći ili ležeći.
Trening je podeljen u šest vježbi koje obuhvataju mišiće, srce, disanje, krvne žice, glavu i unutrašnje organe, piše Blic.