Nestašica sirovina i radne snage i nova ograničenja u borbi protiv pandemije iznudili su “stagnaciju” u oporavku njemačke ekonomije od korona-krize, ali nisu zaustavili inflaciju, objavila je centralna banka.
Njemačka ekonomija snažno je porasla u prvoj polovini godine, ali rast je u međuvremenu usporio zbog poremećaja u snabdijevanju industrijskih kompanija i teškoća građevinskog sektora s pronalaženjem radnika, saopćila je Bundesbank.
Zato se može očekivati “stagnacija” u oporavku ekonomije od koronakrize, dodali su.
“Gledano iz današnje perspektive, BDP bi u jesenjem tromjesečju mogao stagnirati”, procjenjuju, aludirajući na zadnja tri ovogodišnja mjeseca.
Inflacija će se pak po njima vjerovatno još neko vrijeme zadržati znatno iznad nivoa od tri posto.
Cijene bi tokom novembra mogle porasti gotovo šest posto, a u 2022. njihov bi rast trebao oslabiti budući da će izostati efekt niske poreske osnovice iz 2020. godine kada je vlada privremeno snizila stopu PDV-a kako bi podržala potrošnju u pandemiji, podsjeća Bundesbank.
Inflacija će ipak još dugo biti veća od tri posto, a kada se isključe oscilacijama podložne cijene energije i hrane, trebala bi biti veća od dva posto, prognoziraju, podsjećajući na skore pregovore o povećanju plata.
Iako su pregovori ovoga ljeta iznjedrili tek skromna povećanja plata, realno je povećanje izrazitije jer su radnici nakon smanjene satnice u pandemiji ponovo povećali broj radnih sati.
“Makroekonomski uslovi takođe nagovještavaju snažniji rast plata u kolektivnim ugovorima koji će u bliskoj budućnosti biti produženi”, napominje Bundesbank.