Federacija BiH danas se zadužila za 150 miliona maraka emisijom obveznica. Riječ je o najvećem pojedinačnom zaduženju ovu godine na tržištu kapitala u Federaciji BiH.
Emitovane su sedmogodišnje obveznice koje su prodate uz prosječnu kamatu od 3,76 posto, što se može smatrati veoma niskom, odnosno povoljnom kamatom.
Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 184,5 miliona KM, što znači da je interes bio veći od ponude. Datum dospijeća ovih obveznica je 6. decembar 2029. godine.
Federaciji preostaje još jedna emisija od 50 miliona KM kako bi kompletirala proces zaduženja za ovu godinu. Ta emisija je zakazana za 10. decembar.
Federacija će se ukupno ove godine na finansijskom tržištu, odnosno emisijama trezorskih zapisa i obveznica, zadužiti za oko 700 miliona maraka. Obveznice su dugoročni, a trezorski zapisi kratkoročni vrijednosni papiri (s rokom dospijeća do godinu).
Sva ova zaduženja, treba naglasiti, ranije su planirana u federalnom budžetu, odnosno odvijaju se u skladu s zacrtanim planom.
Najčešći kupci ovih vrijednosnih papira inače su finansijske institucije poput banaka. No, ono što je zanimljivo jeste da su u posljednje vrijeme u kupovinu obzvenica uključili i drugi igrači, poput javnih preduzeća u FBiH, saznaje BiznisInfo.ba.
Naime, ova preduzeća imaju viškove sredstava koje, između ostalog, drže i kao depozite u bankama.
Prema zvaničnim izvještajima, javna preduzeća u FBiH su na kraju septembra ove godine imala 1,7 milijardi KM depozita u bankama, dok su privatna preduzeća i društva imala depozite od čak 6,2 milijarde maraka.
Ukupni depoziti su bili preko 25 milijardi od čega se oko polovine odnosi na depozite stanovništva.
S obzirom da je poznato da kamate na depozite posljednjih godina nisu naročito primamljive, uprave pojedinih preduzeća su shvatile da bi im bilo isplativije kupovati obveznice Federacije, te na taj način čuvati novac na sigurnom i pritom ostvarivati solidnu zaradu od kamata.
Osim toga, to bi se moglo pozitivno odraziti i na budžet FBiH jer veća konkurencija znači i niže kamate prilikom prodaje vrijednosnih papira, što znači da će više novca ostajati u budžetu.
Uključivanje novih igrača moglo bi se pozitivno odraziti i na razvoj tržišta kapitala koje se svakako budi, jer su i pojedini privatni investitori, poput ASA grupacije, počeli prikupljati novac na berzi izdavanjem vlastitih obveznica.
Podsjetimo da je ASA Finance ljetos uspješno realizovala emisiju korporativnih obveznica u iznosu od 30 miliona KM, i to rekordnom roku. To ukazuje na rastuću potražnju za novim modelima ulaganja na tržištu kapitala Federacije Bosne i Hercegovine. Saznajemo da se pripremaju još neki slični, i čak mnogo veći poduhvati.
U svemu tome, Sarajevska berza počinje igrati veoma važnu ulogu kao mjesto gdje država i privatne firme mogu prikupljati novac, a različiti investitori ulagati viškove i ostvarivati zaradu.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba