Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 hiljada radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inostranstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to dešava u državi koja ima gotovo 180 hiljada nezaposlenih.
U privredi BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta, izvijestio je BHRT.
To i ne iznenađuje jer su plate u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i četverostruko više. Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada.
– Ideja je bila da se plate u kratkom roku već od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plate povećaju za iznose od 400 KM a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa. No na žalost tada smo dobili obrazloženje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izgubili smo čitavu godinu. Do toga nije došlo – rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, za BHRT.
U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage.
– Prošle godine podatak od Zavoda za statiskiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdato za strane drđavljane. Tu je najviše radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica – rekao je Dejan Rauš, Privredna komora RS.
Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla duplo više radnika iz inostranstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.
– U BiH ima svega 3000 do 4000 radnih dozvola i mi smo tek na početku, Gdje god imate potrebe za takvim psolovima, oni dolaze. Veći dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turističke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu pa se vrate dok iz zemalja Indije, Bangladeša ne mogu doći bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i finansijski nije nimalo jeftino – kaže Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS.
U Privrednoj komori nemaju podatke o tome da li je bilo slučajeva zatvaranja firmi zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki privrednici primorani smanjiti obim proizvodnje.
– Svakako jedan od problema koji će biti sve izraženiji je nedostatak profesionalnih vozača od kako je Njemačka odobrila naše vozačke, Nisu usklađene upisne politike sa tržištem rada. tu se trebaju uraditi opsežne analize da se vidi kakvo je stanje – ističe Dejan Rauš, Privredna komora RS.
Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu platu za sebe i gotovo još jednu za državu.
