Domaći proizvođači lijekova upozoravaju da bi prije najavljenog usvajanja Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH trebalo korigirati sve nepravilnosti kako bi domaći strani proizvođači podjednako snosili teret ušteda, u skladu sa svojim tržišnim udjelom, saopćeno je iz Bosnalijeka.
Iz ove kompanije ističu da je postojeći prijedlog Pravilnika neprimjenjiv i neodrživ na tržištu BiH, a njegovo usvajanje kao takvog od strane Vijeća Ministara BiH bi dovelo u pitanje opstojnost kompletnog farmaceutskog tržišta BiH te izazvalo nesagledive negativne efekte na sve učesnike u lancu snadbijevanja lijekovima. Zabrinjavajuće je, ističu, da su sva krucijalna pitanja i argumentirane primjedbe proizvođača lijekova i apotekara u potpunosti ignorirane. Pri tome se u javnosti stvara lažna slika o tome kako su cijene lijekova u BiH znatno veće od cijena u regiji te kako će ovako predloženi pravilnik dovesti do ogromnih ušteda.
-Odgovorno tvrdimo da su cijene lijekova u BiH trenutno otprilike na istim razinama kao cijene lijekova u okruženju. Od lijekova sa esencijalne liste u Federaciji BiH, 287 (46%) od ukupno 622 ih ima nižu cijenu od prosjeka cijena u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Slično tome, 41% lijekova u Republici Srpskoj ima nižu cijenu od prosjeka cijena u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.U slučaju usvajanja Pravilnika o maksimalnim cijenama lijekova koji predlaže Agencija za lijekove pod snažnim utjecajem Svjetske Banke, 287 cijena lijekova u Federaciji ostalo bi ispod prosjeka u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, a ostalih 335 cijena lijekova bile bi snižene na prosjek ove tri zemlje, što znači da bi cijene lijekova u Federaciji bile daleko najniže u regiji. Ista je situacija i u Republici Srpskoj, navodi se u saopćenju.
Iz Bosnalijeka poručuju da nema govora o pompeznim najavama da bi se na cijenama lijekova moglo uštediti 100 miliona KM. Do takvih iznosa se došlo, navode, na temelju potpuno pogrešnih (slučajno ili namjerno) analiza koje su rađene na vrlo malom uzorku lijekova, a koje je naručila Svjetska Banka.
-Veliki utjecaj Svjetske Banke na Agenciju ogleda se u činjenici da od bi od ukupnih ušteda, 14 miliona KM ili 47% palo na leđa domaćih proizvođača. Paradoks proizlazi iz činjenice da lijekovi domaćih proizvođača čine samo 17% tržišta lijekova u BiH, te je očiti nesrazmjer između tržišnog udjela koji domaći proizvođači drže i ukupnih ušteda koje bi morali snositi. Ovo proizlazi iz činjenice da je Pravilnik pod snažnim utjecajem Svjetske Banke upravo namjerno napisan na način da pogoduje stranim proizvođačima, a posebno bogatim inovativnim stranim kompanijama, čije bi cijene lijekova bile tek neznatno spuštene, zaključuje se u saopćenju za javnost Bosnalijeka.