Za nadolazeći Dan državnosti, Statistički ured Republike Slovenije (Surs) pripremio je pregled podataka o stanju u Sloveniji u usporedbi s 1991. u vrijeme osamostaljenja.
Prošle je godine bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku bio gotovo šest puta veći nego 1991. Inflacija se polako usporava, vrijednost uvoza malo premašuje vrijednost izvoza, navodi Surs.
Početkom 2023. godine u Sloveniji je živjelo 2.116.972 stanovnika, što je 117.027 stanovnika ili 5,9 posto više u trenutku osamostaljenja, prenio je SEEbiz.
Za to vrijeme udio stanovništva mlađeg od 15 godina smanjio se za više od pet postotnih bodova, s 20,6 na 15 posto. Udio starijih od 64 godine porastao je s 10,8 posto na 21,4 posto.
Muškaraca je lani bilo 9,6 posto više, a žena 2,3 posto. Broj prvih porastao je uglavnom zbog stranih državljana, navode u Sursu. Lani ih je u Sloveniji živjelo nešto manje od 190.000, od čega 120.162 muškarca i 69.634 žene.
Najviše njih, 46,1 posto, imalo je državljanstvo Bosne i Hercegovine, zatim državljani Kosova (14,2 posto) i Srbije (9,3 posto).
U historiji Slovenije inflacija je bila najveća u vrijeme osamostaljenja, 247,1 posto, naveli su. U aprilu ove godine godišnja inflacija iznosila je 3 posto. Slovenija je čak dvije godine imala deflaciju, odnosno pad cijena proizvoda i usluga. U 2015. iznosio je -0,5%, a u 2020. -1,1%.
Sloveniju je prošle godine posjetilo 6,2 miliona turista koji su ostvarili 16,1 milion noćenja. Turista je u odnosu na 1991. godinu bilo četiri puta više, a noćenja tri puta više.
U prošloj godini 28,4 posto svih noćenja ostvarili su domaći turisti, a 71,6 posto strani turisti. Najviše ih je bilo iz Njemačke, odnosno 16,4 posto. Najviše, 31,1 posto, noćenja ostvareno je u gorskim općinama, zatim u lječilištima (19,6 posto) i primorskim općinama (19,1 posto).
Surs navodi i da je prošle godine, prema privremenim podacima, uvoz u Sloveniju bio 3,5 posto vrijednosno veći od izvoza. Slovenija je uvezla 57,1 milijardu eura robe, a izvezla 55,1 milijardu eura. Najveću vrijednost ostvario je uvoz iz Švicarske, odnosno 16,4 posto ukupne vrijednosti uvoza. Švicarska je također bila najvažniji trgovinski partner za izvoz, u koju je Slovenija izvezla 27,3 posto ukupne robe.
Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2022. bila je za 5,1 posto niža od plaće muškaraca. Desetina zaposlenih primala je u prosjeku manje od 830 eura, dok je postotak zaposlenih primao više od 4042 eura neto mjesečno. Među muškarcima su najviše zarađivali pojedinci s obrazovanjem iz područja matematike i statistike, odnosno 2.249 eura neto, a među ženama one s obrazovanjem iz područja prava (1.889 eura neto).
U Sursu su obrazovnu strukturu stanovništva usporedili s 2013. godinom. U 2013. visokoškolsko obrazovanje imalo je 19,4 posto stanovništva, a lani 25,9 posto. Suprotan je slučaj s udjelom stanovnika koji imaju barem osnovnu školu: 2013. bilo ih je 27,3 posto, a prethodne godine 21,7 posto. Svih ovih godina udio stanovnika s najviše srednjoškolskim obrazovanjem kretao se između 52,3 posto i 53,3 posto.
Kako ističu u Sursu, obrazovanje je vrlo važan čimbenik u životu pojedinca, budući da obrazovanje roditelja ima značajan utjecaj na materijalnu situaciju njihove djece u odrasloj dobi. Udio osoba u dobi od 25 do 59 godina koje su prošle godine bile ozbiljno materijalno i socijalno ugrožene veći je među onima čiji su roditelji u mladosti imali niži stupanj obrazovanja.
