Javni dug decenijama raste velikom brzinom, a pandemija Covid-19 ubrzala je pojavu koja sve više uznemirava ekonomiste. Kompanija “Janus Henderson” upravo je objavila poučnu studiju: dug trideset i pet najaktivnijih zemalja na tržištu obveznica gotovo se povećao četverostruko u dvadeset i pet godina.
Javni dug mnogih ekonomskih sila dovoljan je da vam se zavrti u glavi. Brojevi se čine običnim ljudima teški za shvatiti. Pa ipak, tiču se svih! Autori nedavne studije kompanije za upravljanje “Janus Henderson” nisu propustili da istaknu: “Ovako ili onako, domačinstva su krajnji vladini zajmodavci.”
Ti su se stručnjaci koncentrisali na trideset i pet zemalja koje predstavljaju 88 % svjetskog BDP-a. Na temelju podataka Economist Intelligence Unita (EIU) izračunali su da im se javni dug povećao sa 16,7 biliona (hiljada milijardi) dolara u 1995. na 53,3 biliona dolara u 2019.
Dugogodišnji fenomen za koji je pandemija Covid-19 djelovala kao zapaljivo sredstvo. U 2020. kumulativni javni dug proučavanih država dostiže nevjerovatnu svotu od 62,515 milijardi dolara, prenosi Bankar.e
Krhke evropske ekonomije
Ti su podaci bitni u trenutku kada prijeti opasnost od rasta stopa obveznica. Posljednjih godina ultra prilagodljive politike centralnih banaka, predvođene američkom Federalnom rezervom (Fed) i Evropskom centralnom bankom (ECB), učinile su sve da kamatne stope budu niske. Zemlje poput Njemačke i Francuske već su neko vrijeme imale koristi od negativnih stopa na svoje desetogodišnje zajmove.
No, nedavni rast stopa obveznica zabilježen u Sjedinjenim Državama nakon podsticajnog paketa predsjednika Joea Bidena izazvao je pometnju. Francuska desetogodišnja asimilabilna blagajnička obveznica (OAT) vratila se pozitivu nekoliko puta od početka godine. Doduše, 21. aprila u 15.56 sati lagano se vratila na negativnu vrijednost (-0,029 %). Ali čuo se pucanj upozorenja.
Trenutna situacija ne utiče samo na Francusku. Mnoge razvijene ekonomije promatraju ovaj rast stopa obveznica. U čemu je stvar? Nade ka ekonomskom oporavku posebno su ohrabrile kampanje vakinisanja koje ukazuju na izlaz iz krize u roku od nekoliko mjeseci. Ali ovaj ekonomski oporavak dolazi sa svojim rizicima.
U slučaju porasta kamatnih stopa, nekoliko bi se zemalja našlo u poteškoćama jer bi težinu njihovog duga postalo teško održati. Nedavno pozvan da govori pred mikrofonom Sputnjika, Josse Roussel, ekonomista i profesor na Pariškoj poslovnoj školi, upozorio je: “S obzirom na krhkost evropskih ekonomija, porast stope veličine koje smo vidjeli u Sjedinjenim Državama ne bi bio održiv. Kriza Covida značajno je povećala državnu zaduženost, ali ne samo to.”
Isto vrijedi i za ekonomistu Philippea Simonnota koji za Sputnjik izjavljuje: “Povećanje stope bilo bi dramatično u Evropi za teško zadužene države.”
Francuska je posebno zabrinuta zbog ovog rizika. Njen je javni dug od 1995. skočio 274 %. 2020. godine dostigao je kolosalnu svotu od 2.650,1 milijarde eura ili 115,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Što se tiče proračunskog deficita, on sada predstavlja 9,2 % BDP-a. Nikad viđen od 1949. godine!”
Stručnjaci iz Janusa Hendersona primjećuju da porast francuskog javnog duga od 1995. godine “odgovara porastu gotovo identičnom svjetskom prosjeku”, ali je “mnogo veći od rasta njenih susjeda”. A sa slabim ekonomskim rastom od 63 % u četvrt vijeka, francuske ekonomske performanse ne mogu apsorbovati eksploziju duga, prenosi portal Logicno.com.
Ovim je teretom izvršna uprava komplikovana. No, “ipak ostaje upravljiva”, prema Les Échosu, koji se oslanja na djelo Janusa Hendersona. “U 2020. efektivna kamatna stopa Francuske iznosila je samo 1,1 %, što je znatno ispod svjetskog prosjeka. Kao rezultat, Francuzima se smanjio teret duga. Kamate su se 2020. vratile na 518 dolara po stanovniku. 2008. račun je bio puno veći, s 1.355 dolara po stanovniku … za dug koji je upola manji od iznosa”, napominje vodeći ekonomski dnevnik.
Činjenica ostaje da Pariz s više od tri biliona dolara duga zauzima nezavidnu poziciju najvećeg zajmoprimca u Europi. Iz tog razloga Agnès Verdier-Molinié, direktorica Ifrapa i autorka knjige Može li Francuska još dugo tako izdržati? (ur. Albin Michel), smatra da Francuska “više nema sredstava za” bilo koji trošak “i sve dodatne mjere podrške ekonomiji”.
– Živimo isključivo od dugova. Podsjećam vas da je Francuska 2020. posuđivala milijardu eura dnevno – rekla je za Sputnjik.
Ipak, Francuska je dobar student zajedno s drugim zemljama poput Japana, koji ima javni dug ekvivalentan 250 % svog BDP-a. Grčka (209 %), Italija (159 %), Singapur (155 %) i Španija (120 %) također uspijevaju proći lošije od Pariza.
Francuskoj ne ide tako loše na drugoj ljestvici, kako Les Échos ističe: „Iza Japana Singapur ima najveći javni dug po stanovniku (96 417 američkih dolara). Slijedi američka vlada koja je na kraju 2020. svakom građaninu dugovala više od 59 000 američkih dolara, zatim Irska (preko 57 000 američkih dolara), Belgija (gotovo 56 000), Kanada (preko 53 000), Italija (53 000) i Francuska (50 500).”
Sjedinjene Države su ranjivije
Treba vidjeti kada će upaliti osigurač. Studija Janusa Hendersona nije pretjerano uznemirujuća: “Centralne banke nastaviće da zadržavaju kamatne stope na cijeloj krivulji prinosa još nekoliko godina, održavajući niske troškove finansiranja za vlade.” Ali do kada? Dokument predviđa “prilično jasan porast kamata od 2023. godine”, napominje Les Échos.
Drugim riječima, opasnost za Evropu i Francusku? Sigurno. No, prema kompaniji za upravljanje imovinom, opasnost je još važnija preko Atlantika: “Sjedinjene Države osjetljivije su na buduća povećanja stope od mnogih drugih zemalja.”
