Države regije Zapadnog Balkana uvoze na stotine miliona eura vrijedne proizvode pekarske industrije – uključujući i hljeb, hleb ili kruh!
Izvor: Al Jazeera
Ukoliko se uporedi izvoz i uvoz, Srbija ima pozitivan odnos (više izvozi nego što uvozi ovih proizvoda), dok je kod Hrvatske i Bosne i Hercegovine ovaj odnos veoma negativan.
Brojni proizvođači odlučuju se na značajne rezove u proizvodnji, pa čak i na gašenje, bilo cijelih pogona, bilo određenih segmenata.
Tako je, na primjer, hrvatska kompanija Kvasac objavila nedavno kako više neće praviti svježi kvasac i na taj način je okončana proizvodnja svježeg kvasca u Hrvatskoj.
BiH duplo više uvozi nego što izvozi
Kada je riječ o statističkoj slici Bosne i Hercegovine, duplo više se uvozi nego izvozi hljeba, peciva, kolača, keksa i sličnih proizvoda.
Tako je 2015. i 2016. godine izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti po 27,72 miliona eura, da bi prošle godine ta cifra iznosila nešto više od 28 miliona eura, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Sa druge strane, uvoz rastao iz godine u godinu.
Tako je u BiH pekarskih i srodnih proizvoda uvezeno u vrijednosti 59,95 miliona eura, godinu kasnije – 62,79 miliona eura, dok je lani ta cifra iznosila približno 68,32 miliona eura.
Ako se fokusiramo samo na obični hljeb, tokom 2017. godine je izvezeno 309 kilograma ove namirnice u vrijednosti nešto većoj od 1.400 eura, dok je uvezeno skoro deset tona u vrijednosti od blizu 25.000 eura i to najviše iz Italije (9.008 kilograma).
Prema podacima bh. Agencije za statistiku, BiH nije izvezla ni kilograma dvopeka, tost-hljeba i sličnih proizvoda, dok je uvezla više od 275.000 kilograma ovih namirnica i za to je dato više od 750.000 eura.
Negativna slika Hrvatske
Tokom protekle godine, Hrvatska je uvezla hljeba, pekarskih proizvoda, keksa i sličnih namirnica u vrijednosti od 129,12 miliona eura, navode podaci koje smo dobili iz hrvatskog Državnog zavoda za statistiku.
U odnosu na 2016. godinu, to je porast za nešto manje od 12 miliona eura (117,73 miliona).
Primjera radi, milionski iznosi su izdvojeni za uvoz slatkih keksa iz Srbije (1,1 milion eura), Njemačke (1,13 miliona eura), zatim sendvič keksa iz Bosne i Hercegovine (4,3 miliona), Češke (4,02 miliona), Njemačke (3,7 miliona), Mađarske (2,56 miliona), Makedonije (1,2 miliona), Poljske (1,45 miliona), te Srbije (2,55 miliona).
Skoro 3,5 miliona vrijedne pošiljke vafla i oblatni su uvezene kako iz Poljske, tako i iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Dvopeka je iz Bugarske uvezeno u vrijednosti 1,37 miliona, a iz Italije 1,12 miliona eura. Iz Italije je uvezeno i tost kruha i sličnih proizvoda u vrijednosti 1,75 miliona.
Zanimljiva stavka je kruh koji ne sadrži med, jaja, sir – dakle, obični hljeb. Njega je iz Njemačke uvezeno u vrijednosti 3,25 miliona, iz Italije 1,95 miliona, a iz Slovenije 2,19 miliona eura.
Kruha sa grožđicama, panettonea, puslica… iz Italije je uvezeno 7,17 miliona eura, iz Njemačke skoro 6,8 miliona, Poljske 5,4 miliona eura. Tih artikala je više od milion eura uvezeno iz Austrije (1,14), BiH (1,04), Bugarske (2,67), Makedonije (4,52), Slovenije (2,32) i Srbije (1,36).
Posljednja stavka su “pizze, pite i slični proizvodi”, a tu dominira uvoz iz Slovenije (skoro 2,09 miliona) i Italije (skoro dva miliona).
Iako male količine, zanimljivo je da su se „pizze i pite“ ili sendvič keksi uvoženi iz Sjedinjenih Američkih Država, te medenjaci začinjeni ingverom (đumbirom) iz Perua. Godinu ranije je bilo više zanimljivih država na listi uvoza poput Indonezije, Pakistana, Japana, Meksika, Australije, Singapura…
Kina, SAD, Peru…
Što se tiče prošlogodišnjeg izvoza ovih proizvoda iz Hrvatske, on je iznosio nešto više od 68 miliona eura, što je porast od sedam miliona u odnosu na godinu ranije.
Gledano po proizvodima, dominira “kruh sa grožđicama, panettone, puslice“ i srodni proizvodi. Najviše ga je izvezeno u Italiju (7,18 miliona eura), zatim u Njemačku (6,8 miliona), Poljsku (5,4 miliona), Makedoniju (4,5 miliona), Bugarsku (2,67 miliona), Sloveniju (2,32 miliona)…
U Njemačku je izvezeno pita i pizza u vrijednosti 5,17 miliona eura, kruha bez meda, jaja, vrhnja ili sira u vrijednosti 3,25 miliona, te sendvič keksa u vrijednosti iznad dva miliona eura.
U susjednu BiH je izvezen sendvič keks vrijedan 4,14 miliona eura, te vafli i oblatne od 3,3 miliona eura.
Razni proizvodi su izvezeni u Kinu, SAD, Peru…
Raste izvoz Srbije
Prema podacima koje je Al Jazeera dobila od Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ova država iz godine u godinu sve više izvozi pekarskih proizvoda, dok je uvoz u posljednje tri godine skoro u jednakom iznosu.
Uvoz je 2015. godine iznosio nešto više od 50 miliona eura, godinu kasnije je ta cifra „pala“ na 45,8 miliona eura, dok je 2017. iznosila 56,08 miliona eura.
Najveća stavka prošlogodišnjeg uvoza bila je „slatki biskviti, vafli i oblande“ za koje je dato približno 21,5 miliona eura. Najviše je ovih proizvoda uvezeno iz Poljske (5,225 miliona eura), zatim iz Bosne i Hercegovine (4,417 miliona eura), Makedonije (3,318 miliona eura), Češke (2,047 miliona eura), te Njemačke (1,227 miliona eura).
U ovoj stavci se spominju i mali uvozi slatkiša iz Brazila. Kine, Irske, Portugala…
U Srbiju je lani uvezeno iz Bugarske skoro dva miliona eura vrijednih pošiljki dvopeka, tost-hljeba i sličnih proizvoda, iz Italije više od 2,5 miliona eura „testenine, nekuvane, nepunjene“, te proizvodi “dobiveni bubrenjem, prženjem žitarica“ iz Poljske i Češke u vrijednosti od 1,3 miliona eura.
Značajni iznosi se navode pod „ostalim pekarskim proizvodima“. Njih je uvezeno ukupno 18,365 miliona eura, a najviše iz Bugarske (4,64 miliona), Makedonije (4 miliona), Rumunije (2,5 miliona), BiH (1,24 miliona), Mađarske (1,14 miliona)…
Veliko poslovanje preko Drine
Ova grana prehrambene industrije Srbije 2015. godine je zabilježila izvoz “težak” 97,57 miliona eura, 2016. taj rezultat je iznosio 106 miliona eura, dok je lani ta brojka iznosila 111,84 miliona eura.
Najviše je lani izvezeno slatkih biskvita, vafli i oblandi (61,84 miliona eura), a više od trećine tog iznosa odnosi se na susjednu Bosnu i Hercegovinu – 22,76 miliona eura. Veoma značajan je izvoz ovih proizvoda u Crnu Goru (11,66 miliona eura), te Makedoniju (6,8 miliona) i Hrvatsku (5,8 miliona).
U BiH je iz Srbije izvezeno i „ostalih pekarskih proizvoda“ u vrijednosti od 7,84 miliona eura, te „proizvoda dobijenih bubrenjem, prženjem žitarica“ u vrijednosti 3,86 miliona eura.
