Usvajanje naprednih tehnologija, kao i vještina u poduzetništvu, od proizvodnje hrane do industrije, kao i ulaganje u kružnu i resursno učinkovitu ekonomiju samo su neki od prioriteta novog programa Interreg VI-B IPA Adrion 2021. – 2027. u koji BiH namjerava uskoro ući.
Večernji list imao je uvid u sadržaj programa koji je dio novog IPA III instrumenta za pretpristupnu pomoć u proračunskom razdoblju Evropske unije (EU) 2021. – 2027., a čija je vrijednost 160.810.017 eura, od čega je doprinos EU-a 136.688.515 eura, a preostalih 15% sredstava osigurat će korisnici programa, piše Vecernji.ba.
Razlozi pokretanja Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno informaciju o programu teritorijalne saradnje Interreg VI-B IPA Adrion 2021. – 2027. u vezi s potpisivanjem pisma suglasnosti prije podnošenja programa Evropskoj komisiji na odobrenje, a kako se navodi u informaciji, IPA Adrion 2021. – 2027. uključuje Hrvatsku, Grčku, Sloveniju i Italiju, dok su među zemljama koje nisu članice EU-a Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Republika San Marino.
U obrazloženju razloga pokretanja programa podsjeća se kako su ekonomski odnosi unutar ovoga područja čvrsti uz dugotrajne komplementarnosti i sinergiju, no uz opasku kako i dalje postoje mnoge ekonomske i socijalne razlike.
Uz to, pandemija je snažno utjecala na ovo područje, što je dovelo i do povećanja stope nezaposlenosti, posebice među mladima, kao i socijalne nejednakosti.
Zbog svega navedenoga pokretači programa ističu kako su inovativni i otporni pristup, kao i ekološka održivosti ključni elementi budućih projekata, pri čemu IPA Adrion dodatno doprinosi ubrizgavanju dinamike u proces proširenja.
Program je pritom kao temeljnu viziju postavio četiri prioriteta uz nekoliko detaljno specificiranih ciljeva koji će voditi ekonomskom jačanju. Prva važnost odnosi se na unaprjeđenje inovacijskih i istraživačko-razvojnih kapaciteta, a pritom će posebna pozornost biti na razvoju pametne strategije specijalizacije, uz razvoj klastera, transnacionalnih strateških partnerstava i inovativnih mreža.
Prehrana, energija… Ovaj prioritet bit će usmjeren na dva specifična cilja – razvijanje i unaprjeđenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija i razvijanje vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo. Spomenuta specijalizacija pritom bi se trebala realizirati u nekoliko ključnih područja, počevši od zdravlja i kvalitete života, preko poljoprivredno-prehrambene i sigurne prehrane pa do energije i održivog turizma.
Druga važnost uključuje podršku zelenijoj i klimatski otpornoj jadransko-jonskoj regiji uz postizanje ambicioznih ekoloških ciljeva postavljenih zelenim dogovorom EU-a u rasponu od prilagođavanja klimatskim promjenama do očuvanja bioraznolikosti i smanjenja rizika od katastrofa.
Treća pak uključuje jačanje mobilnosti, specifičnosti klimatski otporne regionalne i lokalne mobilnosti, dok se četvrta važnost odnosi na potporu upravljanju jadransko-jonskom regijom, pri čemu se podsjeća na činjenicu kako je makroregionalna strategija jedan od najnovijih i inovativnih okvira politike EU-a, koji potiče zemlje koje se nalaze u istoj regiji na suradnju u cilju unaprjeđenja politika i pronalaženja zajedničkih rješenja za zajedničke probleme.
