U Bosni i Hercegovini ove godine se provodi niz projekata na izgradnji modernih saobraćajnica. U fokusu je Koridor 5C, ali trenutno su u izgradnji i još neki drugi projekti autocesta i brzih cesta.
Odličan prilog o tome napravio je Youtube kanal “Na hrvatskim cestama”, a BiznisInfo.ba donosi i tekstualni prenos videa.
Što se Koridora 5C tiče, nedavno je dovršeno nekoliko novih dionica. Jedna od njih je dionica Poprikuše – Nemila, dužine oko desetak kilometara, pri čemu ona obuhvaća 3,6 kilometara dug tunel Bosna, koji je trenutno najduži izgrađeni tunel u BiH. Ova dionica je nedavno otvorena za promet uz pomoć privremenog spoja u Nemili.
Druga nedavno dovršena dionica je ona između mjesta Ponirak i čvora Zenica sjever. Barem 90% te dionice čini tunel Zenica, dužine oko 3,3 kilometra. Ovaj tunel ne može biti otvoren za promet dok se ne dovrši dionica između tog tunela i Nemile.
U toku je izgradnja te dionice dužine 6,7 kilometara, koja uključuje dva mosta preko rijeke Bosne, nekoliko tunela i tri vijadukta. Po nekim najavama, bi to moglo biti dovršeno tokom 2026., ali snimke s gradilišta ne izgledaju optimistično za dovršetak do kraja godine. Općenito po iskustvu, sve najave rokova vezane uz Koridor 5C treba uzeti s dozom rezerve.
Tri spojene dionice
Sjevernije, između Žepča i Doboja, je u toku izgradnja tri dionice. Te dionice su od čvora Kostajnica, to jest Rudanka, do Putnikovog brda, dionica od Putnikovog brda preko Usore do Medakova, te od Medakova do Ozimice. Po stanju radova, dionica Kostajnica – Putnikovo brdo vrlo sporo napreduje. Od najvećih objekata ona uključuje izgradnju mosta preko rijeke Bosne te dva tunela.
Dionica od čvora Usora do Medakova je pri samom dovršetku. Ostali su samo završni radovi, nakon čega bi uskoro mogla biti otvorena za promet. Trasa obuhvaća čvor Usora, most preko rijeke Usore, pokriveni ukop dužine 220 metara te čvor Medakovo.
U saobraćajnom smislu ta dionica će dobiti na značaju dovršetkom iduće dionice Medakovo – Ozimica, koja je dužine 21,5 kilometar. Ona započinje nakon čvora Medakovo, a najveći objekt je tunel Crni vrh, dužine 2,2 kilometra. Na kraju dionice je čvor Ozimice. Dovršetak ove dionice se također po najavama očekuje do kraja godine.
Južni dio Koridora 5C
Na jugu Koridora 5C u toku je izgradnja poddionice Tunel Kvanj – Buna, dužine 5,2 kilometra. Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel dužine 2,7 kilometara. Osim tunela bit će potrebno izgraditi vijadukt dužine 330 metara prije nego se poddionica nastavlja na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj. U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je izgradnja priključne prometnice dužine 1,4 kilometra s privremenim naplatnim mjestom.
Od ostalih dionica Koridora 5C, na području Žepča, od čvora Ozimice do čvora Poprikuše, izgradnja još nije započela na preostalih 12 kilometara autoceste na tom dijelu, kao što nije započela još ni na dionicama od čvora Odžak do čvora Johovac na sjeveru, te na dionicama od tunela Ivan do tunela Kvanj na jugu.
Sitaucija na sjeveru BiH
Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine je u toku izgradnja barem jedne od dionica buduće autoceste Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – granica sa Srbijom. Dionica koja je svakako u izgradnji je ona od Bijeljine do granice sa Srbijom u ukupnoj dužini od 20 kilometara.
Iako najave govore o njenom završetku do kraja 2026., stanje na terenu ne izgleda nimalo optimistično za takav scenario, jer radovi vrlo sporo napreduju.
Dionica Bijeljina – granica Brčko distrikt, dužine 17 kilometara, nije u izgradnji, a najava je da bi izgradnja mogla krenuti uskoro u 2026. Dionica Vukosavlje – granica Brčko distrikt, dužine 31,5 kilometar, je navodno službeno krenula u izgradnju, barem djelomično, a konkretniji radovi su najavljeni od proljeća ove godine. Za trasu ove autoceste kroz Brčko distrikt i dalje nema dogovora.
Autoput Banjaluka – Prijedor
Još jedna autocesta u izgradnji je ona od Banja Luke preko Prijedora do Novog Grada. Dionica u izgradnji je prva faza dužine 41 kilometar između Prijedora i Banja Luke, a obuhvaća izgradnju čvorova Prijedor, Omarska i Kuljani. Osim toga na trasi su predviđena 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, 9 mostova, 7 vijadukata, prolazi za životinje i jedno odmorište.
Priča o izgradnji ove autoceste kreće još 2018. potpisivanjem ugovora, a službeni početak radova je bio novembar 2021. Tada je najavljeni dovršetak u roku od tri godine, ali do danas se izgradnja jedva pomaknula s mrtve točke zbog raznoraznih problema.
Brza cesta kroz centralnu BiH
U centralnom dijelu BiH prije nekoliko godina je započela izgradnja jedne od dionica buduće brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Krajem prošle godine dovršena je prva dionica te brze ceste, dio od budućeg čvora Vitez izlaz iz poslovne zone do Čvora Nević polje u dužini od 4,8 kilometara.
Izgrađena su četiri mosta, jedan vijadukt i Čvor Nević polje. Ova dionica, iako dovršena, nije otvorena za promet, jer može biti otvorena tek nakon dovršetka prethodne dionice kroz poslovnu zonu Vitez u dužini od 560 metara. Gradnja zasad još nije započela u tom dijelu, jer se još radi na rješavanju otkupa zemljišta. Ostale dionice od Lašve do Viteza te od Nević polja prema Travniku i Jajcu također još nisu u izgradnji.
Nova saobraćajnica ka Goraždu
Jugoistočno od Sarajeva u toku je izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Koji projekt je dužine 18,4 kilometra i trenutno se brza cesta gradi u polu-profilu, jedan kolnik s dvije trake. Na trasi se već dugi niz godina gradi tunel Hranjen koji će biti dug 5,5 kilometara, a sastojat će se od dvije cijevi.
Jedna cijev će biti namijenjena za vožnju, a druga manja cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Nakon njegove izgradnje, to će onda postati najduži do tada izgrađeni tunel u BiH.
Sarajevska obilaznica se i dalje gradi
Zapadno od Sarajeva je još uvijek u toku izgradnja dijela sarajevske obilaznice, poznatog kao LOT 3B. Dužina poddionice LOT 3B je 1,4 kilometra, a radi se o prometnici s četiri trake i dva vijadukta čime će se povezati čvor Vlakovo na Koridoru 5C i mostarsko raskršće gdje se križaju magistrale M17 i M5.
Već dugi niz godina se ovih manje od kilometar i po pokušava izgraditi, ali projekt je obilježen brojnim problemima s imovinsko-pravnim odnosima i dozvolama, pa radovi zapravo većinu vremena stoje.
Brza cesta Mostar – granica RH
Tokom februara ove godine, službeno su započeli radovi na izgradnji buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom, koja bi ukupno bila dužine 60,7 kilometara. U izgradnju su krenule dvije poddionice koje spadaju pod dionicu Polog – granica s Hrvatskom. Radi se o poddionicama Polog – Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.
Polugrno – Podledinac ukupne dužine 5,5 kilometara uključuje čvor Polugrno s naplatnim mjestima i spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače. Podledinac – Grude istok ukupne dužine 6,3 kilometra uključuje dva čvora s naplatnim mjestima i spojnim cestama, dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Ostatak trase se priprema za realizaciju, ali nije još u izgradnji.
Mostarska obilaznica
Kada smo već kod Mostara, iako nije brza cesta, vrijedi spomenuti projekt južne obilaznice tog grada. Obilaznica se po planu proteže od Pologa do budućeg čvora Mostar jug na Koridoru 5C.
Prva dionica Polog – Miljkovići je dovršena još krajem 2019. godine, ali u toku su još radovi na dionici Miljkovići – tunel Novi. Ta dionica za puštanje u promet će pričekati izgradnju dionice koja se nastavlja na nju, od tunela Novi do čvora Rodoč.
Izgradnja te iduće dionice je nedavno započela i plan je dovršiti u iduće dvije godine. To uključuje izgradnju trotračne ceste s trakom za spora vozila, izgradnju tunela Privorac u “cut and cover” tehnologiji te vijadukta Rodoč.
Na kraju dionice predviđen je privremeni priključak južne obilaznice Mostara s novim kružnim tokom koji će omogućiti povezivanje s lokalnim cestama i magistralom M17. Kada se koridor 5C izgradi do čvora Mostar jug, po planu bi ova obilaznica imala spoj i na taj čvor.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
