Bh. firme kao motor razvoja: Samo zajedno možemo izgraditi bolje društvo

0

Država sama ne može odgovoriti na potrebe ljudi i tu prazninu trebaju pokriti i drugi akteri u društvu, poput biznisa. Poslovnom sektoru nije svejedno kakav će biti životni standard ljudi, jer što je život u zajednici kvalitetniji i uslovi za poslovanje su bolji, izjavio je nedavno Anto Domazet, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

“Zato biznis ima interes da podržava razne društveno korisne aktivnosti i tako doprinosi socijalnoj koheziji i boljem životnom standardu građana”, kazao je on.

Njegovo mišljenje dijeli i načelnik Tešnja Suad Huskić.

“Bez uspješne saradnje privatnog i javnog sektora nema pravog i ozbiljnog razvoja. Jedni druge guramo, vučemo, podstičemo, bodrimo!”, kazao je Huskić.

A upravo Tešanj je jedna od sredina u Bosni i Hercegovini u kojima je poduzetnički duh najrazvijeniji i koja je širom zemlje prepoznata upravo po uspješnim biznisima koji život u ovoj zajednici pokušavaju učiniti boljim.

Tešanj

Među onima koji pružaju podršku poslovanju privrednika u ovoj lokalnoj zajednici je Agencija za razvoj Općine Tešanj. Podrška privrednicima može imati nekoliko oblika, kao što su pružanje savjeta i informacija, podrška u izradi poslovnih planova i podrška u privlačenju investicija, a ona može imati značajan utjecaj na razvoj ekonomije i poboljšanje kvalitete života građana u Općini Tešanj, smatraju u ovoj agenciji.

Uspješni biznisi poboljšavaju ambijent za život

– Ako privrednici imaju podršku i pomoć u poslovanju, to može povećati njihovu sposobnost da razvijaju svoja poslovanja i da se bore na tržištu. To može dovesti do poboljšanja kvaliteta radnih mjesta i povećanja ekonomske aktivnosti, što može dovesti do poboljšanja životnog standarda građana. Također, ako privrednici imaju podršku i pomoć u poslovanju, to može poboljšati njihovo zadovoljstvo poslom i smanjiti rizik od otpuštanja, što može povećati stabilnost i sigurnost radnih mjesta. To može dovesti do poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja građana i općenito poboljšati ambijent za život – kazao je za BiznisInfo Edin Ibrahimović, direktor Agencije za razvoj općine Tešanj.

Uloga biznisa u izgradnji društvene kohezije i procesa pomirenja i saradnje u okviru lokalnih zajednica može biti vrlo važna. Poslovna zajednica može imati značajan utjecaj na razvoj lokalne zajednice i na kvalitetu života građana u njoj. Biznis može doprinijeti razvoju ekonomije lokalne zajednice i poboljšanju radnih mjesta, što može dovesti do poboljšanja životnog standarda građana, smatra Ibrahimović.

Poslovna zona u Tešnju

– Biznis također može imati ulogu u promicanju društvene kohezije i pomirenja putem suradnje s drugim sektorima i organizacijama u lokalnoj zajednici. To može uključivati suradnju s vladinim agencijama i neprofitnim organizacijama na projektima koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života građana ili rješavanja društvenih problema. Biznis također može doprinijeti procesu pomirenja i saradnje u okviru lokalnih zajednica tako što će promovirati i podržavati različitost i inkluziju te tako pomoći da se različite grupe u lokalnoj zajednici osjećaju prihvaćenima i da surađuju jedni s drugima – kazao nam je Ibrahimović.

Nadalje, on navodi kako su tešanjske firme izuzetno društveno odgovorne.

– Možete naći brojne primjere u kojima lokalne kompanije pomažu zdravstvenim ustanovama, u kojima zaposlenici istih firmi učestvuju u izgradnji kuća za ljude u potrebi (www.oslonac.org) i slično. Društveno odgovorno poslovanje je postalo sve važnije u modernom poslovnom svijetu i mnogi se biznisi trude da svoje poslovanje usklade s društvenim i okolišnim ciljevima i da se bore protiv socijalnih i ekoloških problema – kazao nam je Ibrahimović.

Korisna saradnja između javnog i privatnog sektora

Kao još jednu vrlo važnu stvar navodi i saradnju između javnog i privatnog sektora koja može donijeti mnogo koristi za lokalnu zajednicu i za državu u cjelini. Javni i privatni sektori mogu surađivati na projektima koji imaju cilj poboljšanja kvalitete života građana ili rješavanja društvenih problema, kao što su zdravstvo, obrazovanje, transport i infrastruktura.

– Suradnja između javnog i privatnog sektora može također pomoći u povećanju efikasnosti i uštede novca, jer javni sektor može koristiti stručnost i resurse privatnog sektora da bi riješio probleme koje ne može riješiti sam. Javni sektor također može potaknuti razvoj privrede i poslovanja kroz subvencije ili druge oblike podrške koje pruža privatnom sektoru. Ukratko, suradnja između javnog i privatnog sektora može biti vrlo korisna za razvoj lokalne zajednice i države u cjelini, te bi se trebala razvijati i podržavati. Međutim, važno je da se prilikom suradnje između javnog i privatnog sektora poštuju pravila transparentnosti i odgovornosti kako bi se spriječili mogući konflikti interesa i zloupotrebe – poručio je Ibrahimović koji se nalazi na čelu agencije koja provodi različite aktivnosti na jačanju javnog i privatnog sektora.

Da je uloga biznis izuzetno važna u izgradnji društvene kohezije, slažu se i u Razvojnoj agenciji Žepče.

– Ona je jednako važna kao i uloga javnog i civilnog sektora. Biznisi su i prvi pokrenuli procese suradnje između kompanija u područjima koja su bila u ratu suprotstavljeni jer su shvatili da jedino na taj način mogu razviti svoje poduzetničke inicijative, proširiti tržište za svoje proizvode/usluge, doći do novih kupaca, dobavljača, poslovnih partnera, zaposlenika  i pri tome otkloniti sve predrasude u poimanju drugog i drugačijeg. Taj put nije bio lak ali je bio neizbježan i trebalo ga se proći da bi se u konačnici uspjelo. Javni sektor koji je na vrijeme prepoznao vodeću ulogu biznisa u izgradnji pomirenja i suradnje, uspio je premostiti mnoge izazove u to vrijeme a i danas – kazala je za BiznisInfo Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.

Žepče

Razvojna agencija Žepče  zajedno sa Općinom Žepče kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta poslovanja kako za postojeće poduzetnike, tako i za nove investitore – domaće i strane. Kontinuirano se radi na proširenju postojećih poslovnih zona i na izgradnji novih kako bi poduzetnicima bilo olakšano poslovanje u općini Žepče.

Organiziranjem Gospodarskog foruma općine Žepče, počev od 2013 do danas, Razvojna agencija Žepče omogućava promociju gospodarstva i poduzetnika sa područja općine Žepče, povezivanje  kompanija s ciljem razmjene iskustava, novih znanja i prakse sa javnim upravama, organizacijama i gospodarstvenicima iz regije.

Biznisi su motor razvoja lokalne zajednice

– Biznisi su motor razvoja lokalne zajednice, s jedne strane idu naprijed nezaustavljivo, a s druge strane žele biti partneri u svojim lokalnim zajednicama koje treba da ih uključe i prihvate njihove prijedloge. Primjer su općine koje su formirale tijela za javno-privatni dijalog koja se rukovode na način da o važnim pitanjima iz područja lokalnog razvoja jednako razgovaraju javni i privatni sektor, te da se nastoje prihvatiti sugestije privatnog sektora, koje su najviše usmjerena na njegov razvoj i održivosti što podrazumijeva nova radna mjesta, bolje plaće i standard u lokalnoj zajednici. Pretpostavka za održiv razvoj jedne lokalne zajednice jeste povoljno poslovno okruženje koje se jedino zajedno može izgrađivati – kazala nam je Janko.

Biznisi također treba da se samoinicijativno uključe u procese razvoja lokalne sredine, daju financijski doprinos ili prijenos vlastitog znanja, s obzirom da problem odlaska ljudi iz lokalne sredine direktno pogađa lokalne biznise pa je u  interesu svih da se u lokalnoj zajednici radi na razvijanju društvenog života koji je po mjeri svakog građanina koji će ostati da živi i radi u svojoj Općini/Gradu, smatra Janko.

Poslovna zona Žepče

– Suradnja javnog i privatnog sektora u općini Žepče se razvija konstanto i pri tome se nastoje unaprjeđivati odnosi javnog i privatnog sektora. Od 2015. godine radi se na razvoju institucionalnog okvira koji doprinosi boljem odnosu i radu između javnog i privatnog sektora. Najveći broj intervencija u ovoj oblasti odnosio se na uvjete poslovanja u općini Žepče koji su od tada do danas itekako poboljšani  kroz smanjenje općinskih taksi za privatni sektor, skraćene postupke izdavanja dozvola za gradnju poslovnih objekata, poboljšanoj komunikaciji privatnog sektora sa općinskim službama, većoj prohodnosti informacija i dostupnosti tehnički i savjetodavnih usluga od strane Razvojne agencije Žepče i slično – kazala nam je Janko.

Kada se radi o društveno odgovornom poslovanju kompanija koje rade na području općine Žepče, ono je sve više izraženo iako same kompanije o tome ne žele govoriti javno. Mnoge humanitarne akcije su podržane od strane biznisa, kao i brojni sportski i kulturni događaji u lokalnoj zajednici.

Lokalna zajednica prepoznala društveno odgovorno poslovanje

– Njihov društveno odgovorni rad je prepoznat i od strane lokalne zajednice, posebno kod mladih ljudi koji sve češće svoju odluku o zapošljavanju u kompanijama donose i na osnovu prepoznavanja da li je neka kompanija društveno odgovorna i brine o zajednici. To nas raduje jer dodatno potiče biznise na društvenu odgovornost prema sredini u kojoj rade ali i prema zaposlenima u svojim kompanijama – poručila je Janko koja je na čelu agencije koja je do sada implementirala preko 100 infrastrukturnih i razvojnih projekat, ukupne vrijednosti veće od 10 milijuna KM, organizirala poslovna savjetovanja za više od 200 kompanija te educirala više od 1000 polaznika u različitim oblastima kroz seminare, radionice, specijalističke obuke…

Aktivnosti Razvojne agencije Žepče

Sigurno je da su ove aktivnosti dale dodatnu vrijednost svim drugim aktivnostima koje se provode u Žepču, s ciljem privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Još jedan primjer uspješne saradnje je i SERDA, Sarajevska regionalna razvojna agencija koja ima misiju da uspostavi harmoniziran razvoj na području sarajevske makro regije ali i da doprinese ukupnom razvoju Bosne i Hercegovine.

Osnovana 2003. godine na inicijativu Evropske komisije i Ureda Visokog predstavnika, agencija koja okuplja 32 opštine / općine iz oba bosanskohercegovačka entiteta, do sada je realizovala preko 450 različitih projekata.

– Svaki od tih projekata uključivao je najmanje tri partnera štto je izvratsan model suradnje a sve se čini s ciljem kako bismo kreirali bolje poslovno okruženje koje će dovesti do poboljšanja ukupnog ambijenta u Bosni i Hercegovini – kazala je za naš portal Sanela Dževlan, senior menadžer u SERDA-i.

Suradnja koja prelazi granice

Aktivnosti agencije prelaze entitetske granice a jedini kriterij jeste da se odgovori na potrebe lolaknih zajednica i privrednih subjekata. Na bazi tih potreeba predlažu se projekti i inicijative a kako kažu u ovoj agenciji, problemi i potrebe privrednih subjekata slični su bez obizra u kojoj lokalnoj zajednici i u kojem entitetu djeluju.

SERDA je do sada razvila partnerstvo sa preko 400 različitih organizacija na projektima finansijske podrške, edukacije, pružanja konsultantskih i mentorskih usluga, finansiranja kroz kreditno-garantni fond…

Sarajevo

Među njenim osnivačima su, pored 32 općine / opštine, i Kanton Sarajevo te gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo.

– Lokalne zajednice iz oba entiteta imaju slične probleme i kada prepozaju mogućnost da nađu rješenje za svoje probleme, onda ta suradnja nema granica. Zajednički interes dovodi do izuzetno dobre suradnje a ona im daje i dodatne mogućnosti jer kad zajednički nastupaju mogu doći i do novih izvora finansiranja – kažu u SERDA-i.

Navode kako njihovo iskustvo dokazuje kako je na terenu puno više suradnje i pozitivnih priča nego što se to može vidjeti u javnosti.

– Upoznali smo mnoge kompanije koje svojim poslovanjem prelaze granice, spajaju ljude i rade izvanredne stvari, no to još uvijek se ne promoviše dovoljno. Kompanije širom BiH odlično surađuju, bez obzira iz kojeg entiteta dolaze  – zaključili su u SERDA-i.

Kada je u pitanju biznis, situacija je potpuno drugačija od one koju vidimo u javnosti kada su u pitanju političari. Nadajmo se da će doći vrijeme da se dobre prakse suradnje u sektoru biznisa preliju i na ostale aspekte života u Bosni i Hercegovini.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ove fotoreportaže ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.