Jeste li znali da se globalni trošak povezan s greškama pri upotrebi lijekova procjenjuje na čak 42 milijarde američkih dolara godišnje? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nesigurna upotreba lijekova i terapijske greške spadaju među vodeće uzroke preventabilne štete u zdravstvenim sistemima širom svijeta.
Ipak, greška u terapiji ne počinje uvijek u bolnici, ordinaciji ili apoteci. Vrlo često počinje kod kuće, kada pacijent ne razumije uputu, uzme duplu dozu, kombinira lijek s preparatom koji nije prijavio, prekine terapiju čim se osjeti bolje ili ne zna prepoznati neželjenu reakciju. Komora magistara farmacije Federacije BiH zato upozorava da se ovakve situacije najčešće ne dešavaju iz namjere, već zbog nedovoljno jasnih informacija, žurbe, samoliječenja ili izostanka pravovremenog stručnog savjeta.
“Najvažniji posao farmaceuta često se desi u onih nekoliko minuta razgovora s pacijentom. Tada se može otkriti da pacijent već koristi sličan lijek, da terapiju uzima pogrešno, da nije razumio uputu ili da ima simptom koji ne smije ignorisati. Upravo tu se greške mogu zaustaviti na vrijeme”, ističe prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Greška često nastaje iz neznanja
Stručnjaci upozoravaju da se greške u terapiji mogu javiti u svim fazama: propisivanju, izdavanju, primjeni i praćenju lijeka. Poseban rizik imaju hronični pacijenti, starije osobe, osobe koje koriste više lijekova istovremeno, ali i građani koji često posežu za samoliječenjem, suplementima ili savjetima s interneta.
Zato je razgovor s farmaceutom mnogo više od formalnosti. Pitanja poput: “Da li ovaj lijek pijem prije ili poslije jela?”, “Smijem li ga kombinirati s drugim lijekovima?”, “Šta ako zaboravim dozu?” ili “Kada se moram javiti ljekaru?” mogu napraviti razliku između uspješne terapije i ozbiljne komplikacije.
“Najopasnija terapijska greška često je ona koju pacijent ne prepozna kao grešku. Naša je obaveza da pacijente ohrabrimo da pitaju, ali i da zdravstveni sistem prepozna koliko je stručno savjetovanje farmaceuta važno za sigurnost liječenja”, poručuje Crnogorac.
Farmaceut rasterećuje sistem
Upravo zato savremeni zdravstveni sistemi sve više prepoznaju farmaceuta kao važan dio primarne zdravstvene zaštite. Farmaceut je najdostupniji zdravstveni stručnjak, često prva kontakt tačka pacijenta i profesionalac koji najbolje poznaje lijek, njegovu primjenu, moguće interakcije i rizike.
U praksi to znači da farmaceut može pomoći u pravilnom uzimanju hronične terapije, praćenju neželjenih reakcija, prevenciji dupliranja lijekova, savjetovanju o antibioticima, sigurnoj upotrebi lijekova kod djece, trudnica i starijih osoba, te odgovornom pristupu samoliječenju.
“Sigurnost terapije nije dodatna usluga, nego temelj zdravstvene zaštite. Ako želimo manje komplikacija, manje nepotrebnih posjeta i bolje ishode liječenja, uloga farmaceuta mora biti jasnije prepoznata i u zakonodavnom okviru”, naglašava Crnogorac.
Komora magistara farmacije FBiH poručuje da edukacija građana ostaje jedan od prioriteta, ali i da sigurnost terapije ne može zavisiti samo od dobre volje pojedinaca. Potreban je sistem koji prepoznaje znanje farmaceuta, omogućava bolju razmjenu informacija između zdravstvenih profesionalaca i daje pacijentu sigurnu, dostupnu i stručnu podršku.
“Pacijent ne smije biti sam u terapiji. Kada ljekar, farmaceut i pacijent djeluju kao tim, lijek postaje ono što treba biti. Ali da bi taj tim zaista funkcionisao, uloga farmaceuta ne može ostati samo praksa koju pacijenti svakodnevno prepoznaju u apoteci. Ona mora biti jasno prepoznata i kroz zakonski okvir, kroz definisane kompetencije, odgovornosti i prostor za farmaceutsku skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, zaključuje Crnogorac.