Domaće vlasti i dalje izbjegavaju bilo kakvu odgovornost za ekonomsku krizu koja postaje sve gora.
Piše: Goran Mrkić
Najbolji primjer za to su potezi federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo. Naime, ove sedmice je u javnosti odijeknula vijest da je Đapo zatražila od banaka moratorij na kredite koje su uzeli hotelijeri.
Đapo je zatražila da svim hotelijerima bude omogućeno uvođenje moratorija na kredite koje imaju kod banaka.
Iako je ovo poželjan potez, treba naglasiti da su banke privatne kompanije i da je ovdje riječ o njihovoj dobroj volji. Radi se, dakle, o odnosu dvije vrste privatnih kompanija – hotelijera i bankara. Država nema ništa s tim.
No, u nedostatku konkretne pomoći ugroženim ugostiteljima koji su pred totalnim krahom, političari očito žele prikupiti nešto političkih poena od pomoći koja bi mogla doći od banaka.
Prije toga Đapo je mjesecima obilazila ugostiteljske kapacitete širom BiH kako bi se “upoznala s problemim”, iako su ti problemi od početka sasvim jasni: nema turista – nema novca!
Negativni pokazatelji
U međuvremenu stanje postaje sve gore. Broj zaposlenih u Federaciji ponovo je smanjen. Na dan 17. avgusta taj broj je manji za 431 u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih od 10. avgusta.
Do smanjenja broja zaposlenih došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u djelatnosti: ugostiteljstva, hotelijerstva, trgovine, obrazovanja i proizvodnje.
Osim toga, kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da nisu samo ugostitelji u problemima. U julu je izvoz iz Bosne i Hercegovine bio 875 miliona KM, u odnosu na 887 miliona mjesec ranije.
Ovi zabrinjavajući podaci o padu broja zaposlenih i izvoza pokazuju da je bh. ekonomija ušla u novu krizu, nakon kratkotrajnog oporavka.
Razlika između ove krize, i one iz marta i aprila je velika.
Nova kriza počela
Naime, kriza koju smo imali početkom drugog kvartala bila je posljedica strogih mjera ograničenja koje su uvele vlasti, poput zatvaranja kafića, obustavljanja javnog saobraćaja itd.
Ta kriza je obilježena snažnim padom, ali je imala jednu dobru stranu, a to je ograničen period trajanja. S obzirom da je imala jasne uzroke, moglo se pretpostaviti kada će se okončati.
No, sada je stvar drugačija. Iako je sada pad zaposlenosti i izvoza – odnosno privredne aktivnosti – manji, problem je u tome što nije poznato do kada će taj pad trajati.
Ranije se vjerovalo da će oporavak privrede Bosne i Hercegovine krenuti već u drugom kvartalu. Julski podaci pokazuju da to nije tačno.
Vlasti moraju odriješiti novčanik
Osim toga, jesen donosi novu neizvijesnost. Epidemiolozi ukazuju na to da je epidemija daleko od kraja, te čak najavljuju novi talas i teži oblik virusa u odnosu na ovaj koji je prisutan tokom ljeta.
Ponovo će najteže biti pogođeni ugostitelji. Naročito zbog toga što se bliži kraj propale sezone i dolazimo u period u kojem će vjerovatno ostati i bez ono malo prihoda koje su imali tokom ljeta.
Jedini način da se pomogne privrednicima jeste da vlasti odriješe novčanik. Sve drugo je zamazivanje očiju javnosti.
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
