Tržište ljekovitog bilja u Bosni i Hercegovini i dalje je, uprkos domaćim sirovinama, preplavljeno uvoznim čajevima i drugim napitcima.
Takvom trendu prkosi porodična firma Plantago u kojoj ističu da su brend gradili polako, te da je kvalitet jedini put do uspjeha.
– Dnevno proizvedemo oko 5.000 čajeva. Plasiramo ih prvenstveno na tržište Bosne i Hercegovine. Ali smo počeli i prodaju u Crnoj Gori. Planiramo i dalje širenje – otkriva Saša Kos, menadžer prodaje za N1.
Kamilica je iz Lijevča, brusnica sa planine Vranica, žalfija iz Hercegovine. Domaće ljekobilje u firmi Plantago sakupljaju širom Bosne i Hercegovine, čuvaju u kontrolisanim uslovima, prerađuju i suše na strogo određenoj temperaturi.
“Izvor šumskih plodova, brusnice, borovnice, šipka je sa planine Vranice. To je široki planinski masiv koji je ekološki možda najčistiji u Evropi. Vrlo su složeni uslovi, mora se sirovina držati u odgovarajućim prostorima, skladištima, temperatura, svjetlost, sve utiče na kvalitet biljke”, priča Mirka Vukmirović, Plantago.
Još nisu podlegli modernim trendovima, svoje čajeve ne aromatizuju. U kesicama nema dodatnih zaslađivača, niti aditiva. Zbog svega su iako su izgradili brend, ostali mala porodična firma.
Uvozna konkurencija je nelojalna, kažu u Plantagu, a slabo se i kontroliše kvalitet i sastav čajeva iz uvoza. Podsjećaju da oni jedan kilogram sirove domaće brusnice plaćaju preko 50 KM.
Iako nema najbolje uslove za plantažnu proizvodnju čajeva, Njemačka ih najviše proizvodi i prodaje u Evropi. U Plantagu podjećaju da su nekadašnje zadruge u bivšoj Jugoslaviji bile organizovan model proizvodnje ljekobilja, koji je donosio benefite i državi i seljacima.
“U svakom mjestu je skoro bila zadruga koja je otkupljivala, od lista osruge, lista crnog duda. Lista grahorine, sve se skupljalo i prodavalo van. Kantarion…ima toga u izobilju”, kaže Vukmirović.
BiH bilježi povećan izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova, pa je u ovom sektoru izvoz ipak veći od uvoza.
U periodu 2016-2017. godina izvoz je porastao za blizu 11 posto. U Plantagu dodaju da bi proizvodnja mogla biti i veća, ukoliko bi bila organizovanija plantažna proizvodnja sirovina.
N1
