Najavljena izgradnja turističkog grada ”Buroj Ozone” na području sarajevske općine Trnovo, čiji je glavni investitor kompanija iz Dubaija i u koji će, kako je planirano, biti uloženo ukupno 4,5 milijarde maraka, u dijelu bh. javnosti i pojedinim medijima proteklih mjeseci izazvala je sumnju i podozrenje, piše Faktor.
Veleljepni, luksuzni objekti ”Buroj Ozonea”, budućeg ”evropskog Dubaija” u Bosni i Hercegovini, kako ga reklamiraju investitori, samo su Potemkinova sela, jedna od onih priča koja će se zaustaviti otprilike negdje na kamenu temeljcu i nikada neće odmaći dalje od toga, smatraju skeptici.
Obimne pripreme
S druge strane, Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo, koja je lokalni partner u ovom projektu, uvjeren je da je ovaj projekat ”nova budućnost Trnova”, ali i cijele BiH.
– Trnovo svi gledaju kroz zaštićene zone, kroz neke buduće nacionalne parkove i slično. Mi u Trnovu želimo da imamo čistu prirodu i zdrav okoliš, ali ne želimo nacionalne parkove. Želimo napraviti općinu koja će imati dovoljno radnih mjesta i čiji stanovnici neće morati ići da rade širom BiH. Učinit ćemo sve da stvorimo takav ambijent i da u općini Trnovo više ne bude nijedan čovjek nezaposlen − kaže Berilo.
Izvršnog direktora kompanije ”Buroj Property Development” iz Dubaija, Ismaila Ahmeda, Berilo je upoznao prije dvije godine u Hadžićima.
– Tada smo prvi put razgovarali o ideji izgradnje integriranog turističkog grada na području Trnova. Za našu općinu to je, prije svega, bila jedna nova ideja, posao kakav do sada nikad nije rađen, upoznavanje sa željama i načinom rada investitora koji su tada počeli dolaziti u BiH i Kanton Sarajevo s Bliskog istoka… Imali smo duge, iscrpne razgovore prije nego što smo odlučili da krenemo u realizaciju ovog projekta. A već smo uradili veliki posao: od pripreme prostora na lokalitetu Prečkog polja, gdje nema ništa osim livada, pašnjaka, oranica, pa do izrade idejnih rješenja infrastrukture i usvajanja Regulacionog plana za taj lokalitet. Regulacioni plan obuhvata površinu od 137 hektara. Da biste tu gradili bilo šta, trebate uložiti ogroman napor jer je riječ o području koje je bilo u potpunosti neispitano s pozicije geodezije, geologije, zaštićenih područja i svega ostalog o čemu je trebalo voditi računa. Sreća je da smo godinu ranije na padinama Treskavice i Bjelašnice ispitivali kapacitete vodosnabdijevanja, tako da smo barem u tom smislu znali šta možemo očekivati. Ključna stvar bila je dovoljna količina vode, kao i njen kvalitet, da bismo uopće mogli krenuti u realizaciju ovakvog projekta − objašnjava Berilo.
Općina Trnovo će s budućim turističkim gradom, koji bi trebao biti izgrađen do 2025. godine, postati jedna od pet najrazvijenijih općina u BiH, ističe načelnik.
– Dovoljno je to reći i jasno je šta dobija općina, ali i Sarajevski kanton i država BiH. Ovo je najveća investicija u BiH u narednih deset godina. Svaki objekat koji se bude gradio pravit će domaće kompanije i domaća radna snaga. A u budućnosti će se morati zapošljavati i sa šireg područja BiH, jer općina Trnovo neće imati dovoljno radne snage da osigura sve potrebe budućeg grada − nećemo imati dovoljan broj ugostiteljskih radnika, doktora, medicinskih sestara… Samo na održavanju infrastrukture u gradu radit će minimalno 300 ljudi. Sada prikupljamo najpovoljnije ponude za izvođače radova i vrlo brzo ćemo objaviti koje su to kompanije. Prednost imaju firme iz Sarajeva jer želimo da se dio uloženih sredstava vrati u Kanton Sarajevo, ali ako one ne zadovolje uvjete, tražit ćemo dalje − kaže Berilo.
Političke blokade
Radovi bi trebali početi i prije polaganja kamena temeljca, koje je planirano za 19. septembar. Berilo naglašava da je ovo prvi projekat u BiH gdje je najprije usvojen regulacioni plan, pa se tek onda kreće u investiranje.
– Uradili smo sve potrebne studije i planove prije početka izgradnje, jer smo bili i opravdano i neopravdano kritikovani. Ono što je vrlo bitno jeste da nismo preskočili nijednu stepenicu u cijelom tom procesu. Imali smo političke blokade od određenih partija u Općinskom vijeću i pritiske da vijećnici glasaju protiv odluke o prodaji zemlje investitoru, i tu smo izgubili dva mjeseca. A to je bio samo jedan u nizu problema. Polovina zemljišta koje je investitor kupio u vrijednosti od pet miliona KM još nije uknjižena, zato što čekamo da se sudije vrate s godišnjih odmora. Imamo i problem s ljudima koji su na lokalitetu kupili zemlju po marku i po, a sada neće da je prodaju po cijeni od deset maraka. To je nekih deset posto vlasnika koji ne žele da prodaju, a žive od Trebinja do Kanade. Nećemo dozvoliti da ovaj investitor ode zbog određene grupe ljudi koji uvijek mešetare u vezi s kupovinom i prodajom zemlje − zaključuje Ibro Berilo. (Faktor)
