Bh. bankarski sektor još se oporavlja od posljedica globalne finansijske krize koje datiraju još iz 2009. godine i u njemu je i dalje prisutno nekoliko faktora ranjivosti, navedeno je u najnovijem izvještaju o stanju bankarskog sektora u jugoistočnoj Evropi, koji je objavila Raiffeisen banka.
Kako su pojasnili, ti faktori ranjivosti su i dalje prisutni, uglavnom zbog visoke prisutnosti korporativnih nenaplativih kredita, te nestabilnih finansija banaka, koje su pod državnom kontrolom.
„Sve u svemu, nivo nenaplativih kredita (NPL) iznosio je 13,7 odsto u 2015. godini i neznatno je niži u odnosu na 2014. godinu. Pad je bio samo zbog poboljšanja kvaliteta maloprodajnih kredita. Stoga, banke su se okrenule ka maloprodajnom NPL-u, što se pokazalo da je ključni stub slabe kreditne aktivnosti“, navodi se u ovom izvještaju.
Uz porast maloprodajnog segmenta od 4,8 odsto i pad korporativnih zajmova za 0,3 odsto, krajnji pokazatelji na kraju godine bili su rast 2,4 odsto ukupnih zajmova koje su dale banke, što su, kako se navodi u izvještaju, najslabiji pokazatelji od 2009. godine.
Dodaju da su, za razliku od dinamike zajmova, ukupni depoziti povećani za 7,5 odsto, prevazilazeći rast zajmova. Kao rezultat, odnos zajam/depozit je iznosio 102 odsto, što je najslabiji pokazatelj od 2008. godine.
Prema navodima iz ovog izvještaja, u četvrtom kvaratlu 2015. godine, nakon izvještaja o neto gubicima, Agencija za bankarstvo RS postavila je privremenu upravu u Banku Srpske, koja drži oko jedan odsto aktive bankarskog sektora u BiH.
„U kombinaciji sa lošim performansama još jednog značajnog aktera i prijavljenih neto gubitaka u ostalih šest banaka, da se zaključiti da je bankarski sektor u 2015. godini bio daleko slabiji nego godinu ranije“, navodi se u ovom izvještaju.
Stoga, ističu da je sveukpuni bankarski sektor zabilježio povrat na aktivu (RoA) u iznosu od 0,2 odsto i povrat na kapital (RoE) u iznosu od 2,4 odsto. Prema njihovim riječima, problemi unutar Banke Srpske, koji su se pojavili tokom četvrtog kvartala 2015. godine, izazvali su zabrinutost u cijelom bankarskom sektoru, sa posebnim naglaskom na stabilnost.
„Ipak, do sada nismo vidjeli neke posebne razloge za zabrinutost zbog nekog značajnijeg meteža u bankarskom sektoru, sve dok sektor ostaje relativno kapitalizovan“, stoji u ocjenama iz Raiffeisenovog izvještaja.
Dalje navode da je sveukupno povjerenje deponenata i ulagača krajnje solidno te da problemi sa Bankom Srpske nisu izazvali neke panične reakcije.
„Kao posljedica tih problema, u skladu sa preporukama MMF-a, Agencija za bankarstvo RS odlučila je da likvidira Banku Srpske iako je Vlada RS predložila MMF-u da rekonstruiše banku“, stoji u izvještaju.
Kako su kazali, u narednom periodu, pitanje kvaliteta aktive ostaje jedna od najvažnijih prepreka za ponovno uspostavljanje dinamike kreditiranja i profitabilnosti.
„Očekujemo nastavak otpisivanja korporativnih nenaplativih kredita (NPL), što je trend primijećen od 2014. godine, a u skladu sa individualnim politikama rizika svake od banaka, ali bez jakog regulatornog, sistematskog pristupa. Dakle, za 2016. godinu predviđamo slabu, jednocifrenu stopu rasta za zajmove i aktivu, što je zapravo posljedica ograničenih očekivanja u vezi sa rastom BDP-a u 2016. godini“, naveli su ekonomisti u ovom izvještaju.
Domaći bankari smatraju da likvidacija Banke Srpske nije imala velikog uticaja na ukupni bankarski sektor, jer je on ipak stabilan. Dodaju da, iako je bankarski sektor BiH u prošloj godini bio adekvatno kapitalizovan i likvidan i zadržao stabilnost u poslovanju, evidentno je jačanje rizika u bh. bankarskom sistemu, usljed dužeg perioda ekonomske stagnacije i neadekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u prošlosti.
Brojke:
13,7 odsto nivo nenaplativih kredita u prošloj godini
7,5 odsto rast ukupnih depozita
2,4 odsto iznosio povrat na kapital bh. bankarskog sektora
(Nezavisne novine)
