Autor: Goran Mrkić

Federalna vlada planira 2026. godinu kao prelomnu za cestogradnju u Federaciji BiH, s fokusom na dugo zapostavljenu Krajinu. Najavljeni su konkretni radovi, velika ulaganja i vidljivi rezultati na terenu. Federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je da će 2026. godina biti godina u kojoj će građani Federacije BiH osjetiti opipljive rezultate velikih infrastrukturnih ulaganja, posebno kada je riječ o izgradnji i modernizaciji cestovne mreže. Kako je naveo u intervjuu za Faktor, fokus nije samo na planovima i dokumentaciji, već na aktivnim gradilištima, završenim dionicama i stvarnom unapređenju saobraćajne povezanosti. 249 miliona KM za ceste u jednoj godini Takav pristup prati i…

Upotreba ruske rakete Orešnik u ratu protiv Ukrajine izazvala je snažne reakcije zapadnih vlada, vojnih analitičara i sigurnosnih krugova. Iako se u ovom sukobu svakodnevno koriste različite vrste projektila, upravo je Orešnik privukao neuobičajeno veliku pažnju. Razlog nije samo u razornoj moći, već u vrsti oružja, poruci koju ono nosi i širem geopolitičkom kontekstu. Nije riječ o “običnoj” raketi Za razliku od krstarećih raketa i taktičkih projektila koji se često koriste u ovom ratu, Orešnik spada u kategoriju balističkih raketa srednjeg dometa. Takvi sistemi su historijski povezani sa strateškim odvraćanjem, a ne s klasičnim bojištem. Drugim riječima, to je oružje…

Evropska ekonomska mapa se mijenja sporije nego globalna, ali projekcije za 2026. godinu ipak otkrivaju važne pomake unutar kontinenta. Najnoviji podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju koje države će zadržati vodeće pozicije, ali i koje ekonomije postaju sve značajnije u srednjem dijelu tabele. Velika četvorka ostaje bez konkurencije Prema projekcijama nominalnog BDP-a, vrh evropske liste i dalje drže najveće zapadnoevropske ekonomije: Njemačka – oko 5.330 milijardi dolara Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 4.230 milijardi dolara Francuska – oko 3.560 milijardi dolara Italija – oko 2.700 milijardi dolara Ove četiri zemlje zajedno čine okosnicu evropske ekonomije i zadržavaju dominantan udio u ukupnom…

Izgradnja Gružanskog koridora, nove brze saobraćajnice kroz centralnu Srbiju, mogla bi da počne i prije kraja 2026. godine, najavio je predsjednik Opštine Knić Srećko Ilić. On je istakao da je država već započela određene pregovore kako bi se radovi pokrenuli i prije završetka Sjeverne obilaznice oko Kragujevca, iako je prvobitni plan podrazumijevao da se taj projekat prvo okonča. – Prvo se očekuje završetak Sjeverne obilaznice, a zatim nastavak Gružanskog koridora. Međutim, država je već ušla u proces pregovora kako bi se sa izgradnjom Gružanskog koridora krenulo ranije, možda već do kraja 2026. godine – rekao je Ilić gostujući u emisiji…

Nakon godina neizvjesnosti i stečajnih postupaka, brodogradnja bi se mogla vratiti u Rijeku. Ključni korak u tom smjeru napravljen je prihvatanjem sudske nagodbe u slučaju brodogradilišta 3. maj u stečaju, čime se otvara put za preuzimanje riječkog brodogradilišta od strane Iskra brodogradilišta iz Šibenika, koje je u vlasništvu slovenskog poduzetnika Dušan Šešok. Time bi Rijeka, grad s dugom industrijskom tradicijom, nakon višegodišnje stagnacije ponovo mogla dobiti aktivno brodogradilište. Sudska nagodba otvara vrata prodaji Na Skupštini vjerovnika “3. maja” u stečaju, održanoj početkom godine, prihvaćen je prijedlog sudske nagodbe, čime je dana saglasnost stečajnom upravitelju Lorisu Raku da s Republikom Hrvatskom…

Iako se rijetko otvoreno govori, energetska realnost Srbije danas je vrlo jasna: snabdijevanje naftom u potpunosti zavisi od jedne hrvatske kompanije. Riječ je o JANAF-u, državnoj firmi iz Hrvatske koja upravlja ključnim naftovodom preko kojeg Srbija uvozi sirovu naftu. Bez tog pravca, Srbija ne bi mogla nesmetano snabdijevati domaće tržište gorivom. Zašto Srbija zavisi od JANAF-a Srbija nema izlaz na more, niti alternativni veliki naftovod kojim bi mogla uvoziti naftu u potrebnim količinama. Jedini stabilan i infrastrukturno razvijen pravac ide iz luke Omišalj na Krku, preko JANAF-ovog naftovoda, do Rafinerije Pančevo, kojom upravlja NIS. Ta rafinerija proizvodi najveći dio goriva…

Njemačka privreda ulazi u 2026. godinu uz radikalan zaokret u ekonomskoj politici. Vlada kancelara Friedricha Merza usvojila je budžet koji ruši decenijske tabue o štednji, usmjeravajući stotine milijardi eura u modernizaciju infrastrukture, vojsku i energetsku tranziciju. Nakon godina stagnacije i kritika da “evropska lokomotiva” polako gubi snagu, Berlin je odlučio da odgovori najvećim investicionim ciklusom u modernoj historiji zemlje. Budžet za 2026. godinu, težak preko 524 milijarde eura, jasan je signal da Njemačka više ne želi štedjeti na budućnosti, čak i ako to znači rekordno zaduživanje. Rekordi koji mijenjaju pravila igre Ono što 2026. godinu izdvaja od prethodnih je način…

Dok se veliki dio evropske avioindustrije bori s visokim troškovima, regulativama i usporenim investicijama, u Istanbulu se sprema projekat koji jasno pokazuje gdje se trenutno pomjera težište globalnog zračnog saobraćaja. Turkish Airlines najavio je investiciju vrijednu oko 2 milijarde eura u izgradnju najvećeg teretnog terminala i objekta za avio-ketering na svijetu. Riječ je o projektu koji ne predstavlja samo infrastrukturno širenje jedne kompanije, već i širu stratešku poruku: dok Evropa stagnira, Turska ubrzava. Evropa u zastoju, Turska u ekspanziji Evropske aviokompanije posljednjih godina djeluju oprezno. Fokus je uglavnom na racionalizaciji troškova, smanjenju flota i prilagođavanju strogim ekološkim i regulatornim zahtjevima.…

Bosna i Hercegovina nakon godina zastoja ulazi u jednu od najznačajnijih energetskih faza u svojoj historiji. Paralelno su pokrenute procedure za izgradnju dva velika gasovoda, koji dolaze iz potpuno različitih geopolitičkih pravaca – jedan će dovoditi američki plin preko Hrvatske, a drugi ruski plin preko Srbije. BiH tako postaje veliko energetsko gradilište, ali i sjecište interesa dvije vodeće svjetske sile, u projektu čija se ukupna vrijednost mjeri stotinama miliona, pa i milijardama maraka. Južna interkonekcija: Američki LNG stiže u BiH Veliki energetski projekat Južna plinska interkonekcija, vrijedan oko 270 miliona eura, konačno ulazi u fazu realizacije nakon višegodišnjih političkih i…

Kompanija Igman iz Konjica vratila se na listu deset najvećih bh. izvoznika u 2025. godini, i ponovo zauzela poziciju najvećeg izvoznika u namjenskoj industriji – što predstavlja snažan signal da se situacija u ovoj kompaniji stabilizovala, piše BiznisInfo.ba. Naš portal je prije nekoliko dana objavio ekskluzivne podatke o deset najvećih bh. izvoznika, a Igman se našao na desetom mjestu. Tačan iznos izvoza još nije poznat, ali sama činjenica da se kompanija vratila na listu s koje je ranije ispala jasno ukazuje da se poslovanje ponovo kreće u pozitivnom smjeru. Podsjetimo, Igman je početkom septembra prošle godine privremeno obustavio proizvodnju zbog…