Bosna i Hercegovina nakon godina zastoja ulazi u jednu od najznačajnijih energetskih faza u svojoj historiji. Paralelno su pokrenute procedure za izgradnju dva velika gasovoda, koji dolaze iz potpuno različitih geopolitičkih pravaca – jedan će dovoditi američki plin preko Hrvatske, a drugi ruski plin preko Srbije.
BiH tako postaje veliko energetsko gradilište, ali i sjecište interesa dvije vodeće svjetske sile, u projektu čija se ukupna vrijednost mjeri stotinama miliona, pa i milijardama maraka.
Južna interkonekcija: Američki LNG stiže u BiH
Veliki energetski projekat Južna plinska interkonekcija, vrijedan oko 270 miliona eura, konačno ulazi u fazu realizacije nakon višegodišnjih političkih i institucionalnih blokada.
Riječ je o strateškom gasovodu koji će Bosni i Hercegovini, preko Hrvatske, omogućiti pristup američkom ukapljenom plinu (LNG) koji već stiže na terminal na Krku. Time se prvi put otvara realna mogućnost smanjenja zavisnosti od ruskog gasa i jačanja energetske sigurnosti zemlje.
Napredak je potvrđen nakon sastanka održanog u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, gdje su riješena ključna pitanja koja su do sada kočila projekat, posebno način upravljanja i realizacije.
Šta je Južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je plinovod dug ukupno 243 kilometra, koji će povezati gasni sistem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Trasa plinovoda:
-
Hrvatska: Dugopolje – Zagvozd – Imotski (74 km)
-
BiH: Posušje – Mostar – Travnik – Zenica – Sarajevo (169 km)
Vrijednost projekta:
-
Hrvatski dio: oko 169 miliona eura
-
BiH dio: oko 100 miliona eura
Kapacitet: do 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje
Na teritoriji BiH gasovod se dijeli na dva kraka – hercegovački i srednjobosanski – čime bi veliki dio zemlje po prvi put dobio pristup alternativnom izvoru gasa, ključnom za industriju, grijanje i energetsku stabilnost.
Razmatra se i mogućnost proširenja prema Banjoj Luci, što bi cijelu BiH povezalo na novi gasni sistem.
Istočna interkonekcija: Ruski plin stiže preko Srbije
Dok se na jugu otvara put američkom LNG-u, na sjeveru i istoku zemlje istovremeno se pokreće drugi gigantski gasni projekat.
Preduzeće Sarajevo-gas Istočno Sarajevo raspisalo je tender za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, poznatog kao Istočna gasna interkonekcija.
Vrijednost ugovora iznosi 900 miliona KM bez PDV-a, odnosno više od milijardu KM sa PDV-om, što ovaj projekat svrstava među najveće energetske investicije ikada realizirane u BiH.
Ključni podaci o istočnom gasovodu
-
Rok za dostavljanje ponuda: 28. januar 2026. godine
-
Kriterij: najniža cijena
-
Kapacitet: 1,2 milijarde kubnih metara gasa godišnje
-
Trasa: Srbija – Bijeljina – Banja Luka – Novi Grad
-
Dužina:
-
Srbija: oko 95 km
-
Republika Srpska: oko 325 km
-
Projekat je proglašen strateškim, uključen je u Strategiju razvoja energetike RS do 2035. godine, a obuhvata i izgradnju priključnih gasovoda prema gradovima i industrijskim zonama duž trase.
Treba naglasiti da BiH već koristi ruski gas, ali on ide jedinim gasovodom ka Sarajevu. Cijeli sjeverni dio Republike Srpske, gdje se nalaze ključni gradovi i indistrijske zone, nema pristup gasu. Istočna interkonekcija će riješiti taj problem.
BiH u središtu velike energetske i geopolitičke igre
Pokretanjem oba projekta, Bosna i Hercegovina se istovremeno povezuje na dva globalna energetska toka – američki LNG sa zapada i ruski gas sa istoka.
Ono što slijedi je zanimljiva ekonomska i geopolitička utakmica, u kojoj je ulog ogroman:
-
energetska sigurnost
-
industrijski razvoj
-
nove investicije
-
politički uticaj velikih sila
Ostaje da se vidi da li će biti opstrukcija u realizaciji ovih projekata kako je to u BiH uobičajeno. Ako se oba projekta realizuju prema planu, BiH bi u narednim godinama mogla postati ključna energetska raskrsnica regiona, ali i poligon na kojem se prelamaju interesi globalnih aktera.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba