Autor: Danijela Sinanović

Vijest koju smo prije nekoliko dana objavili – da osječka kompanija Žito, iza koje stoji Marko Pipunić, preuzima Mesnu industriju Ravlić – izazvala je veliku pažnju javnosti. Podsjetimo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske (AZTN) odobrila je koncentraciju kojom Žito stječe 51 posto vlasništva nad jednom od najvećih mesnih industrija u zemlji. Osnivač i većinski vlasnik Žito grupe, Marko Pipunić, rođen je u Bosni i Hercegovini, u Modriči, gdje je započeo svoj poslovni put prije nego što se preselio u Hrvatsku. Danas ga mnogi smatraju jednim od najutjecajnijih poduzetnika u Hrvatskoj. Zbog velikog interesa koji je pobuđen ovom informacijom, BiznisInfo.ba…

Stečajni upravnik BH Banke d.d. raspisao je oglas za prodaju poslovne zgrade Cenex, koja se nalazi u ulici Paromlinska 49 u Novom Sarajevu. Zgrada ima neto površinu od 2.437 kvadratnih metara i sastoji se od prizemlja, dva sprata i potkrovlja. Izgrađena je 1990. i 1991. godine, ali je još uvijek u procesu legalizacije te nema građevinsku ni upotrebnu dozvolu, piše BiznisInfo.ba. Postupak legalizacije je započet, a urbanistička saglasnost pribavljena je 2021. godine. Međutim, proces legalizacije je privremeno obustavljen u martu 2023. dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi. Kupac će objekat preuzeti u postojećem fizičkom i pravnom stanju, a početna cijena…

Globalne korporacije nastavljaju sa smanjenjem broja zaposlenih i restrukturiranjem poslovanja pod utjecajem vještačke inteligencije (AI) i automatizacije. Otkaze su ove godine najavile ili već provele kompanije poput Nikea, Starbucksa, Microsofta, Oraclea, UPS-a, Metae i Exxona. Iako su razlozi različiti – od smanjenja troškova do optimizacije poslovnih procesa – sve ih povezuje činjenica da AI postaje ključni pokretač promjena. Prema istraživanju World Economic Foruma, čak 41% kompanija u svijetu planira smanjenje radne snage u narednih pet godina zbog implementacije umjetne inteligencije. Kompanije poput Oraclea, CNN-a, Dropboxa i Blocka već su direktno povezale otkaze sa automatizacijom i integracijom AI-alata. Iako Amazon zasad…

U toku je proces izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju najvećeg cestovnog tunela u BiH i jednog od najdužih u Evropi – tunela Prenj. Federalno ministarstvo prostornog uređenja objavilo je javni poziv za uvid u idejni projekt tunela Prenj. Na javni poziv se mogu javiti stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti. Tunel Prenj će biti dug oko 11 kilometara a cijela dionica autoceste je oko 12,2 kilometra. Dionica obuhvata područja Konjica i Mostara. Trasa će se probijati kroz planinski masiv Prenj te će drastično skratiti putovanje od Sarajeva prema jugu države i Jadranu. Autori projekta su kompanije ELEA iC d.o.o. Ljubljana…

U Gradskoj vijećnici Grada Mostara u četvrtak će biti upriličeno potpisivanje ugovora za izvođenje radova na izgradnji južne obilaznice Mostara, na dionici Miljkovići – Rodoč. Obilaznica će biti povezana s magistralnom cestom M17. Ugovor obuhvata poddionicu tunel Novi (P305a) i čvor Rodoč (P386), uključujući i izgradnju privremene veze na postojeću lokalnu cestu. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 32.441.656 KM, dok je vrijednost ugovora za nadzor 1.788.930 KM. Novac za realizaciju projekta osigurana su iz budžeta Vlade Federacije BiH. Posao dobile domaće kompanije Ugovor za izgradnju dobio je konzorcij kompanija HP Investing Mostar, Putovi Grude i Euro-Asfalt Sarajevo. Posao nadzora pripao je…

U Sarajevu je sinoć održana svečana ceremonija dodjele priznanja “100 najvećih u BiH i regionu”, koja je u hotelu Hills okupila više od 400 zvanica iz poslovnog, institucionalnog i diplomatskog života. Prije 38 godina, projekat “100 najvećih” nastao je iz jednostavne, ali velike ideje – da se objektivno, na osnovu poslovnih rezultata, istaknu kompanije koje svojim radom i postignućima nose privredu Bosne i Hercegovine. Od tada pa do danas, ova tradicija se pretvorila u najveći i najpouzdaniji poslovni projekat u zemlji i regionu, koji promoviše transparentnost, uspjeh i odgovornost u poslovanju. Priznanja su dodijeljena kompanijama koje su u 2024. godini…

Na prvi pogled, vijest da najveća svjetska prehrambena kompanija Nestlé SA – u jeku rasta prodaje i najvećeg skoka vrijednosti dionica od 2008. godine – planira otpustiti čak 16.000 zaposlenih zvuči paradoksalno. Ipak, ispod površine se krije priča o tome kako globalni korporativni div pokušava preživjeti u vremenu u kojem „rast“ više nije dovoljan, a brzina i efikasnost postaju nova valuta uspjeha. Nestlé je u trećem kvartalu 2025. ostvario organski rast prodaje od 4,3 posto, iznad tržišnih očekivanja. Dionice su istog dana skočile više od 6 posto, najviše u posljednjih 17 godina. No, iza dobrih brojki krije se činjenica da…

Dok mnoge evropske ekonomije usporavaju, Turska doživljava industrijski procvat. Od autoindustrije do proizvodnje čipova, zemlja gradi temelje za ulogu nove svjetske fabrike. U godinama kada mnoge evropske ekonomije stagniraju ili traže novi impuls, Turska se pojavljuje kao država koja intenzivno preoblikuje svoj poziciju – iz države fokusirane na potrošnju i uvoz, u zemlju koja želi biti proizvodni i tehnološki čvor između Evrope, Azije i Bliskog istoka. S ambicijama da postane “nova industrijska supersila”, ova zemlja ima kombinaciju prednosti – geografsku, demografsku, infrastrukturnu – ali i niz problema koje mora riješiti. Industrijska transformacija i nove strategije Turska vlada u okviru Srednjoročnog…

Šta Bosna i Hercegovina može naučiti od velike tranzicije koju je prošla Rumunija Rumunija se sve ozbiljnije profilira kao ozbiljan kandidat da postane nova tehnološka i industrijska sila kontinenta. Rumunija već godinama ulazi pod radar globalnih kompanija koje traže kompetentnu radnu snagu, dobru digitalnu infrastrukturu i tržište koje ima kapacitet za rast. Prema najnovijim podacima, broj stručnjaka u IT-sektoru učetverostručen je u posljednjoj deceniji, dok kompanije odlično kotiraju u izvozu softverskih rješenja i usluga. Na primjer, procjenjuje se da IT i ICT sektori u Rumuniji u 2025. godini premašuju vrijednost od oko 1,3 milijarde dolara, uz trend da u narednim…

Današnjim generacijama je teško zamisliti da su proizvodi iz bivše Jugoslavije nekada ravnopravno stajali na policama s brendovima iz Njemačke, Italije ili Francuske. Ipak, tokom 1970-ih i 1980-ih, jugoslovenska privreda bila je među najrazvijenijima u Evropi u okviru socijalističkog sistema – a mnogi domaći proizvodi bili su traženi i izvozili se na tri kontinenta. Šta je činilo jugoslovenske brendove konkurentnima svjetskim gigantima? Odgovor leži u kombinaciji kvaliteta, inovacije, radne etike i jedinstvene političke pozicije. Između Istoka i Zapada Jugoslavija je imala jedinstvenu poziciju: bila je socijalistička zemlja, ali ekonomski otvorena prema Zapadu. Zahvaljujući pokretu nesvrstanih, Jugoslavija je mogla izvoziti proizvode…