Sve više Evropljana teže spaja kraj s krajem zbog rasta cijena koje im nagrizaju primanja, pokazao je u ponedjeljak izvještaj evropskog statističkog ureda. Udio građana koji teško pokrivaju osnovne troškove porastao je u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca u osam od 10 zemalja EU-a obuhvaćenih istraživanjem, navodi Eurostat. Smanjen je samo u Sloveniji i Finskoj. Podatke su Eurostatu dostavile Belgija, Bugarska, Irska, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Slovenija, Slovačka i Finska. Najteže je u drugom tromjesečju, prema Eurostatu dostupnim podacima, bilo u Bugarskoj gdje je čak 39,8 posto ispitanika jako teško ili teško spajalo kraj s krajem. U skupinu zemalja…
Autor: BiznisInfo
Dolar je posustao prema korpi vodećih valuta na današnjem azijskom trgovanju, euro i funta su ojačali, dok je juan skočio uoči konferencije za medije u Pekingu o kovidu-19, na kojoj se očekuje moguća najava ublažavanje strogih pandemijskih mjera ograničenja. Juan je na valutnim berzama van kontinentalne Kine porastao za 1,2 posto na 7,1607 juana za dolar, pošto je kineska vlada saopštila da će stručnjaci Nacionalne zdravstvene komisije i ijdve druge agencije koje se bave kontrolom i prevencijom bolesti održati brifing za novinare o kovidu. Na tržištima novca u kontinentalnoj Kini, juan je napredovao za 0,66 procenata na 7,1594 za dolar,…
Vlade zemalja EU nisu postigle u ponedjeljak dogovor o ograničavanju cijene ruske nafte koja se transportuje morem, pošto je Poljska insistirala na nižoj cijeni od one koju je predložila Grupa sedam. – Nema dogovora. Pravni tekstovi sada su usaglašeni, ali Poljska još ne može da pristane na cijenu – rekao je jedan diplomata. Nije određen datum za nove razgovore, dodao je ovaj izvor, iako mehanizam ograničavanja cijene sutupa na snagu 5. decembra. Ukoliko dogovor o cijeni ne bude postignut do tog datuma, EU će primijeniti oštrije mjere koje su usaglašene krajem maja – potpunu zabranu uvoza ruske nafte od 5.…
Centralna banka BiH objavila je novi dokument “Makroekonomske projekcije 2022 – 2024” u kojem za narednu godinu predviđa stopu ekonomskog rasta od samo 0,9 posto. U 2022. godini se očekuje rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1 posto, što je za 1,34 procentna poena više od majske projekcije. Ovo je drugi krug projekcija u 2022. godini, te zbog toga postoji razlika u odnosu na projekcije iz maja, navodi se. No, za naredne dvije godine prognoze su prilično mračne. – U 2023. godini projicirana je realna stopa rasta BDP-a od 0,9 posto, dok je u 2024. godini pod pretpostavkom slabljenja ali ne…
Svijet ide ka dubokoj ekonomskoj i finansijskoj promjeni, a ne samo ka još jednoj recesiji, upozava Mohamed El-Erijan, glavni ekonomski savjetnik u Alijansu. U autorskom tekstu za časopis “Foreign Affair”, El-Erijan, koji je i bivši generalni direktor kompanije Pimko, uticajnog igrača na tržištu obveznica, ocjenjuje da će kombinacija pritisaka na strani ponude, pooštravanje monetarne politike američke centralne banke i krhkost tržišta pogoditi globalni rast. – Tri nova trenda naročito nagovještavaju takvu transformaciju i vjerovatno će igrati važnu ulogu u oblikovanju ekonomskih rezultata u narednih nekoliko godina, a to su zaokret sa nedovoljne tražnje na nedovoljnu ponudu kao glavna višegodišnja kočnica…
Dionice američke kompanije Apple pale su u ponedjeljak 1,4 odsto jer su rastući nemiri radnika u najvećoj svjetskoj fabrici iPhonea u Kini podstakli zabrinutost o dubljem udaru na ionako ograničenu proizvodnju vodećih iPhone 14 modela. Reuters je u petak javio da bi fabrika kojom upravlja Foxconn mogla zabilježiti dalji pad isporuka u novembru jer su hiljade zaposlenih dale otkaz zbog nezadovoljstva strogim ograničenjima za suzbijanje rastuće infekcije Covid 19 u Kini. Odvojeno, Bloomberg News tvrdi, pozivajući se na svoje izvore, da bi ove godine moglo doći do manjka od 6 miliona iPhone Pro telefona zbog problema vezanih za proizvodnju, prenosi…
Javno preduzeće Autoceste FBiH zadužit će se putem berze za 30 miliona KM, izještava BiznisInfo.ba. Kompanija je objavila javni poziv za učestvovanje u trećoj emisiji obveznica JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar putem Sarajevske berze vrijednosnih papira. Prikupljeni novac namjeravaju upotrijebiti za predfinansiranje izrade projektne dokumentacije za projekte u sklopu izgradnje autoceste u FBiH. Bit će emitovano 300.000 obveznica nominalne vrijednosti od 100 KM. Kamatna stopa je 3,50% godišnje a rok dospijeća tri godine. Vrijeme trajanja upisa je od 22. do 28. decembra 2022. Emisija će se smatrati uspješnom ukoliko se u predviđenim rokovima upiše i uplati najmanje 60 posto ukupno…
Interšped Tuzla odlučio je prodati 100 posto udjela u firmi Interšped Logistics Sarajevo. Odluku je donio Nadzorni odbor prošle sedmice. Interšped Logistics je kompanija sa dugogodišnjim iskustvom iz oblasti međunarodne i unutrašnje špedicije, transporta i skladišne logistike. Kompanija Interšped Logistic nastala je iz preduzeća Interšped d.d. Sarajevo, koje se ubraja u jedno od najstarijih privrednih društava u našoj zemlji. Osnovana je 1948. godine, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i jedino je domicilno društvo iz špediterske djelatnosti do 1952. godine. Do 1948. godine na području ex Jugoslavije je egzistirala jedna državna špediterska firma Transjug Beograd, koja se decentralizuje osnivanjem preduzeća…
U operativnom uredu JP Autoceste FBiH u Sarajevu danas je obavljeno javno otvaranje aplikacija za pretkvalifikaciju za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Tunel Kvanj – Buna. Pristiglo je osam aplikacija za izgradnju dionice Tunel Kvanj-Buna, kako slijedi: JV: Limak Insaat Sanayi VE Ticaret A.S. – DL E&C CO.LTD. (Turska/Koreja); JV: Ozkar Insaat Sanayi VE Ticaret A.S. – Dogus Insaat VE Ticaret A.S. (Turska/Turska); JV : Azvirt, Stecol, Hering and PowerChina (Azerbejdžan/Kina/BiH/Kina) JV : China Railway Tunnel Group Co.Ltd. – China Overseas and Engineering Group Co.,Ltd. (Kina/Kina); JV: China Road and Bridge Corporation – CCCC Second Highway Engineering Co., Ltd…
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji. Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika. – Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske. Kada je riječ…