Asocijacija poduzetnika Hercegovine (APH) oglasila se nakon novih informacija o rezultatima prve faze smanjenja doprinosa koja je počela 1. jula, te informacija o narednoj fazi.
APH naglašava da je osnovna svrha smanjenja doprinosa u Federaciji BiH bila rasterećenje privrede nakon povećanja minimalne plaće. Time se, kako navode, nastojalo osigurati stabilno poslovanje i održavanje radnih mjesta u uslovima rasta troškova.
– U javnosti se ovih dana pojavljuju različita tumačenja učinaka prve faze smanjenja doprinosa, uključujući i konstatacije da plaće zaposlenih nisu u značajnijoj mjeri porasle. Smatramo važnim podsjetiti da cilj mjere nije bio samo i isključivo direktno povećanje plaća, već i stvaranje preduslova da poslodavci lakše podnesu dodatne obveze proizašle iz podizanja minimalne plaće – navode u saopštenju.
Asocijacija poduzetnika Hercegovine također ističe da se reformski procesi u privredi ne smiju odgađati niti zaustavljati pozivanjem na parcijalne učinke pojedinih mjera. Naprotiv, potrebno je nastaviti s donošenjem i provođenjem zakona koji će osigurati dugoročnu održivost, predvidivost i poticajno poslovno okruženje, dodaju.
– Naš stav ostaje jasan: rasterećenje privrede i smanjenje parafiskalnih nameta ključni su koraci za očuvanje konkurentnosti, ali se paralelno mora raditi na jačanju institucija, transparentnosti i fiskalnoj odgovornosti. Samo na taj način mogu se stvoriti uvjeti da koristi reformi ravnomjerno osjete i poslodavci i radnici – zaključuju iz APH-a.
Nedovoljan učinak na rast plata
Podsjetimo da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić za BiznisInfo.ba izjavio da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri prenijeli benefite prve faze smanjenja doprinosa na radnike kroz veće plate.
– U protekla dva mjeseca bilježimo oko 40 miliona KM manje prihoda mjesečno za penziono osiguranje, što trenutno kompenziramo iz budžeta. To nam pokazuje da u drugu fazu ne možemo ići bez kvalitetne pripreme. Ključni preduslov je usvajanje zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija, koji bi trebao uskoro biti upućen u parlament, a koji bi trebao dovesti do povećanja budžetskih prihoda. Kada vidimo prve rezultate njegove primjene, kroz barem jedan ili dva kvartala, tek tada možemo ući u drugi krug smanjenja doprinosa – kazao je Nikšić.
Podsjetio je da ulazimo u izbornu godinu “kada rastu populistički pritisci – svi traže povećanje penzija i dodatna socijalna davanja, ali neko mora osigurati i prihodnu stranu budžeta”.
– Primjera radi, novi zakon o PIO-u će koštati po povoljnijoj varijanti dodatnih 500 miliona KM, a zakon o boračkom dodatku oko 230 miliona KM. Zato je bolje praviti studioznu pripremu nego donositi zakone koje ne možemo finansijski ispoštovati – zaključio je Nikšić.
