Analize: Mala i srednja preduzeća ključni generator ekonomskog razvoja BiH

0

Mala i srednja preduzeća (SME) su ključni generator ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine i prema procjeni Odjela za poslovanje sa privredom ProCredit Bank koja je lider u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima u BiH, tako će ostati i u narednom periodu.

Rast industrijske proizvodnje, kao i trend povećanja pokrivenosti uvoza izvozom, 2017. godine 61,47%, 2018. godine 62,42%, prema podacima Agencije za statistiku FBiH, pokazuje da naša ekonomija izražava znakove povećanja konkurentnosti na globalnom tržištu u odnosu na ranije periode. 

 Posebno zanimljiv primjer rasta SME sektora je drvna industrija koja je u devet mjeseci 2018. godine ostvarila izvoz u iznosu od 1.032.053.589 KM, što je za 6,9% više nego u istom periodu lani. Pri tome je izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio 56,7%, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 43,3%, što je povoljniji odnos sa aspekta izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku FBiH.

U okviru redovnog poslovanja sa SME i posebnih analiza koje se vrše, ProCredit primjećuje nekoliko dodatnih ključnih indikatora.  

Primjetno je povećanje formalizovanosti biznisa i poslovanja, kao i rast investicija u SME sektoru. Budući da partneri na inozemnim tržištima zahtijevaju ispunjavanje određenih EU standarda poslovanja, domaći poslodavci ulažu značajne resurse kako bi ispunili minimalne kriterije što dovodi do formalizacije biznisa, boljeg uređenja odnosa radnik – poslodavac, unaprjeđenja proizvodnih procesa, te urednog izmirenja poreskih obaveza. Budući da su ova preduzeća sve formalizovanija kako bi se uskladili sa zahtjevima kupaca i regulatora, država također profitira u vidu povećanih prihoda od poreza i doprinosa. Dodatno, bitno je napomenuti da izvozno orijentisane kompanije dosta investiraju kako bi finalni proizvod koji se izvozi bio uz moderne tehnologije usklađen sa strogim EU kriterijima, a istovremeno kako bi i naše kompanije bile konkurentne na ino – tržištima.

SME sektor u BiH učestvuje u GDP-u sa preko 60%. Inče, ove kompanije učestvuju u BDP-u EU sa preko 60%, a BiH također prati taj trend. Učešće u broju zaposlenih SME-a u EU je preko 65%, dok je taj omjer u BiH 60%. U posljednje vrijeme primjetan je porast plata uposlenih u SME sektoru, na što dijelom utiču migraciona kretanja, jer je kvalitetna radna snaga svugdje cijenjena i plaćena adekvatno. S druge strane, rast obima poslovanja i veći profiti koji se ostvaruju prvenstveno na inozemnim tržištima daju mogućnost poslodavcima da povećaju plate. Osim toga, stabilna finansijska podrška banaka pogoduje lakšem pristupu fondovima. Bankarsko tržište u BiH je segmentirano i jako konkurentno. S tim u vezi postoji kvalitetna finansijska podrška za kvalitetne firme i projekte.

U ProCredit Bank su uvjereni da bi u cilju još jačeg zamaha u razvojnom ciklusu koji bilježi SME sektor u BiH, trebalo dodatno unaprijediti nekoliko elemenata koji utiču na poslovanje.

Na poslovanje u SME sektoru utiče komplikovan oblik društveno – političkog uređenja. Ovdje se izdvajaju: više nivoa vlasti, nedostatak strategije za SME poslovanje na nivou države, različit pristup prema SME-ovima od jedne do druge lokalne zajednice, različiti nameti, itd. Tu su zatim i spor sistem donošenja odluka, te previše birokratije. Sve ovo usporava dalji razvoj biznisa.

Nepovoljna pozicija BiH na listi «Doing business». Ocijenjeno je da se BiH nalazi na 86. mjestu kada je u pitanju lakoća obavljanja biznisa. Sve zemlje regije su faktički ispred nas uključujući Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Sloveniju, Srbiju i Hrvatsku. Doprinosi na plaće su izuzetno visoki, a njihovo smanjenje bi bilo opcija za povećanje neto plate, smanjenje nezaposlenosti i rada na crno. Bosna i Hercegovina je, prema visini doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima. To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće KPMG prije nekoliko godina, što itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju jedne države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu. 

Neefikasan sudski sistem u kontekstu zaštite imovine i kapitala. Neefikasnost sudstva u smislu sporog rješavanja naplate potraživanja, te pružanja pravne sigurnosti u poslovanju i u zaštiti imovinskih prava nerijetko su razlogom zaustavljanja ili usporavanja poslovnih aktivnosti, i jedan od ključnih razloga nepovoljne investicijske klime i prema domaćim i prema stranim investitorima.

Neadekvatan školski sistem koji nije prilagođen potrebama SME sektora. Masovno se produciraju kadrovi koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada. «Imamo klijente koji se suočavaju sa poteškoćama u nalaženju adekvatnog kadra. Zato bi dualni sistem školovanja mogao biti alternativa koja omogućuje da učenici i studenti prilikom školovanja pored teorijskog stiču i praktično znanje».

Start up nije adekvatno prepoznat od strane države niti finansijskih institucija. «Država ne nudi adekvatnu podršku biznisima koji tek trebaju da se etabliraju. Nema savjetovanja, povoljnih fondova za one koji tek započinju biznis. Također, ni bankarski sektor nije adekvatno prepoznao start up-e i zadržao je poprilično konzervativan pristup, obzirom na povećane  rizike finansiranja ovakvih firmi. Banke uglavnom finasiranja baziraju na historijskim finansijskim rezultatima poslovanja nerijetko zanemarujući projekcije, inovacije i sl, kaže se između ostalog u analizi ProCredit Bank.

Prema predviđanju ProCredit Bank udio SME u GDP-u se neće značajno mijenjati u odnosu na trenutno stanje tim prije što smo skoro na prosjeku EU, ali sa puno manje SME kompanija po glavi stanovnika. Nove kompanije mogu napraviti razliku ali tek u nekom srednjoročnom periodu. Prema analizama SME kompanija koje je ova banka radila u periodu 2008-2017, primjetna su tri trenda: iz godine u godinu raste broj SME kompanija mada usporenijim tempom, zatim kompanije koje su „preživjele“ od 2008. na ovamo bilježe konstantan rast profita i kapitala, i na koncu primjetno je da SME kompanije postaju veće jer su prevazišle dječije bolesti i sada su fokusirane na rast i razvoj.

S obzirom na okolnosti, očekujemo rast broja SME kompanija. Ukupan dosadašnji rast broja SME kompanija za period 2008-2017 je 38%. Naša su očekivanja da će se ovaj rast mada usporeno, ali ipak nastaviti, tako da je naša procjena da bi u 2019. godini trebalo očekivati 3% više SME kompanija u odnosu na ovu godinu, navode u ProCredit banci.

ProCredit Bank je lider u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini, sa najvećom zastupljenošću SME sektora u portfoliju banke, a svaka šesta SME kompanija u BiH posluje sa ProCredit, što čini 16% tržišta.

Gotovo 99% svih transakcija ovih preduzeća obavljaju se elektronski, što je kriterij koji SME klijente banke već čini dijelom EU. Banka ne naplaćuje prilive iz inostranstva, aktivno podržava izvoz, a veliku prednost poslovanju SME kompanija koje nemaju dovoljno kolaterala i ostalima daju garantni fondovi ProCredit u čemu je ova banka također lider na tržištu Bosne i Hercegovine.