Veliki energetski projekat Južna plinska interkonekcija, vrijedan oko 270 miliona eura, konačno ulazi u fazu realizacije nakon višegodišnjih političkih i institucionalnih zastoja.
Riječ je o strateškom projektu koji će Bosni i Hercegovini, preko Hrvatske, omogućiti pristup američkom ukapljenom plinu (LNG), smanjiti zavisnost od ruskog gasa i značajno ojačati energetsku sigurnost zemlje.
Napredak je potvrđen nakon sastanka održanog u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, gdje su, prema riječima lidera NiP-a Elmedina Konakovića, riješena ključna otvorena pitanja koja su do sada kočila realizaciju projekta.
Šta je Južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je plinovod dug 243 kilometra, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku.
Trasa plinovoda:
- Hrvatska: Dugopolje (kod Splita) – Zagvozd (u makarskom zaleđu) – Imotski (74 km)
- BiH: Posušje – Mostar – Travnik – veza prema Zenici i Sarajevu (169 km)
Vrijednost projekta:
- Hrvatski dio: oko 169 miliona eura
- BiH dio: oko 100 miliona eura
Kapacitet plinovoda iznosi do 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Kako će američki plin stizati u BiH
Američki LNG brodovima već pristiže na LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Odatle postoji razvijena gasna mreža, ali se južni krak završava kod Splita, u mjestu Dugopolje.
Tu počinje Južna interkonekcija. Od Dugopolja će ići prva dionica kroz Hrvatsku do Zagvozda u makarskom zaleđu, gdje trasa mijenja pravac i kreće prema Imotskom i granici s BiH. Dvije dionice kroz Hrvatsku:
- Dugopolje – Zagvozd: 52 km
- Zagvozd – Imotski – granica BiH: 22 km
Dva kraka u BiH i povezivanje industrijskih centara
Na teritoriji BiH plinovod se dijeli na dva pravca:
🔹 Hercegovački krak – Mostar, Široki Brijeg, Grude
🔹 Srednjobosanski krak – Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Zenica i Sarajevo
Time bi prvi put veliki dio zemlje dobio pristup alternativnom izvoru gasa, što je ključno za industriju, grijanje i energetsku sigurnost.
Moguće proširenje prema Banjoj Luci
Dodatnu dimenziju projektu daje informacija da se razmatra i proširenje plinovoda prema Banjoj Luci, čime bi cijela BiH bila povezana na novi gasni sistem. Iz Ambasade SAD-a zasad nisu željeli potvrditi ove navode, ali su istakli da je riječ o projektu dugoročnog značaja i da su sve opcije otvorene.
U institucijama Republike Srpske nezvanično poručuju da su razgovori mogući, ali da će konačna odluka zavisiti od konkretnih ponuda i ekonomskih parametara.
Konaković: Riješen najveći problem, projekat postaje realnost
Nakon sastanka, Konaković je izjavio da je postignut dogovor o daljnjim koracima i da je proces konačno ušao u operativnu fazu.
– Ovo je bio jedan od kraćih, ali najefikasnijih sastanaka. Definisan je jasan hodogram i podjela odgovornosti između institucija. Najveći problem: način upravljanja projektom je riješen – kazao je Konaković.
On je podsjetio da projekat ima ogroman značaj ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, posebno u svjetlu odluke Evropske unije da do 2028. godine zabrani uvoz ruskog gasa.
– Dolazak američkog investitora dodatno stabilizira situaciju i šalje snažnu poruku sigurnosti i pouzdanosti. Ovo je primjer kako se, uz političku volju, u BiH stvari mogu riješiti brzo, čak i u roku od nekoliko dana – poručio je Konaković.
Američki kapital i koncesija kao rješenje
Prema njegovim riječima, projekt će se realizirati kroz dodjelu koncesije, pri čemu će sve kompanije imati pravo učešća, ali će američke firme imati prednost jer je riječ o američkom LNG-u.
– Bilo bi idealno da imamo domaćeg investitora koji može uložiti milijardu maraka i garantovati isporuku gasa, ali to trenutno nije realno. Zato je ulazak američkog kapitala racionalno i odgovorno rješenje – rekao je Konaković.
Projekat od strateškog značaja za SAD i EU
Ambasada SAD-a ranije je saopćila da je Južna interkonekcija projekat od strateškog interesa jer:
- smanjuje zavisnost BiH od ruskog gasa
- jača energetsku stabilnost regiona
- omogućava ulazak američkog LNG-a na tržište
- doprinosi političkoj i ekonomskoj stabilnosti
Plan je da izgradnja počne već naredne godine.
Energetska integracija BiH
Južna interkonekcija se nakon godina blokada konačno pomjera s mrtve tačke. Ulazak američkog kapitala, politički konsenzus i jasni rokovi daju realnu šansu da BiH prvi put dobije stabilan i diverzifikovan izvor plina.
Ako se planovi ostvare, riječ je o jednom od najvažnijih energetskih projekata u posljednjih nekoliko decenija.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba