Kineske i američke firme potpisale su ugovore u vrijednosti višoj od 250 milijardi američkih dolara tokom službene posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini.
Kineski predsjednik Xi Jinping je u četvrtak objavio ovu cifru nakon što su on i predsjednik Trump svjedočili potpisivanju tih ugovora, prenosi Fena. Kina i Sjedinjene Američke Države imaju ogroman potencijal u recipročnoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji, kazao je Xi.
Ovi ugovori uključuju kupovinu Boeingovih letjelica, Fordovih automobila, američke soje i zajednički razvoj ukapljenog prirodnog gasa na Aljasci, prenosi Fena.
S obzirom na to da je Kina najveća svjetska ekonomija u razvoju, a SAD najveća razvijena svjetska ekonomija, te dvije države su mnogo više komplementarne, nego što su kompetitivne, rekao je Xi tokom sastanka s poslovnim delegacijama iz obje zemlje.
– Mi smo spremni proširiti uvoz energije i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, produbiti saradnju na razmjeni usluga. Mi se nadamo da će američka strana povećati izvoz proizvoda civilne tehnologije u Kinu. Mi ćemo nastaviti ohrabrivati kineske kompanije da investiraju u SAD-u. Mi također pozivamo američke kompanije i financijske institucije da sudjeluju u Incijativi pojasa i puta – izjavio je kineski predsjednik.
S obzirom na brzi razvoj bilateralne trgovine, nesuglasice su neizbježne, smatra Xi. Ove dvije strane bi se trebale pridržavati principa jednakosti i zajedničke koristi, uzajamnog razumijevanja i prilagođavanja, te rješavanja nesuglasica putem dijaloga i konsultacija, kazao je Xi.
Xi tvrdi da će ekonomski izgledi Kine biti pozitivni dugo vremena. Kineska ekonomija prelazi iz faze brzog rasta u fazu visokokvalitetng razvoja s poboljšanjem ekonomske strukture. Kina ima osnove, uslove i motiv da zadrži dobar tempo.
Kina je najveći trgovinski partner SAD-a, dok je SAD drugi najveći trgovinski partner Kine. Bilateralna trgovina je porasla na 519,6 milijardi američkih dolara 2016. godine sa 2,5 milijardi dolara koliko je iznosila 1979. godine kada su ove dvije zemlje tek uspostavile diplomatske odnose.
Tokom prethodne decenije američki izvoz u Kinu se godišnje povećavao u prosjeku za 11 posto, dok se kineski izvor u SAD povećavao samo 6,6 posto.
Kina ima suficit u trgovini robom sa SAD-om, dok SAD ima suficit u trgovini uslugama s Kinom.
Uzajamne investicije se zahuktavaju. Broj radnih mjesta koja su otvorile kineske firme širom SAD-a povećao se devetostruko od 2009. godine, na 140.000 prošle godine, navodi se u nedavnom izvještaju Državnog komiteta o američko-kineskim odnosima i grupacije Rhodium.