Od petka 1. avgusta svi proizvodi iz BiH koji ulaze na američko tržište, biće opterećeni carinom od 30 posto. Potvrdio je to Donald Trump, navodeći da je ovo veliki dan za Ameriku.
S druge strane, domaći stručnjaci upozoravaju da bi ova odluka mogla biti veliki korak unazad za BiH. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupni trgovinski bilans zemlje.
Iako su najavljivane mjesecima, odluka je sada zvanična, kao i obrazloženje za nepostojanje uzajamnosti. Nezvanično, politička poruka onima koji su, kako kaže Trump, godinama koristili američko tržište, a nisu ništa vratili.
Namjenska industrija je decenijama bila adut bh. izvoza, tehnološki razvijena, profitabilna i konkurentna. Sada, zbog izostanka diplomatskog odgovora i strategije, taj adut ispašta.
– Preko 60 posto našeg izvoza u SAD se odnosi na namjensku industriju, dakle, to su oružje, municija, granate i ostali proizvodi namjenske industrije. Oni će biti najviše pogođeni – pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, izvještava FTV.
BiH izvan dogovora
Ipak, ekonomski analitičari spuštaju tenzije. Navode da BiH do sada nije imala značajan izvoz za SAD, zbog čega šteta neće biti razorna.
– Mi sa SAD imamo relativno malu trgovinsku razmjenu. To se kreće negdje oko stotinjak miliona. Carine su i ranije bile 12 do 16 procenata, tako da ja ne vidim tu problem – smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Sjedinjene Države ovih dana potpisuju sporazume sa zemljama iz EU kako bi izbjegle udar carina. BiH, zasad – ostaje izvan tih dogovora. Istina, Trump je ponudio izuzeće, ali – samo onima koji ulažu u SAD.
– Ko će to investirati odavde, kad znamo da smo duboko korumpirana zemlja i da oni koji imaju najviše para su i na crnoj listi američkoj – ističe ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.
Dok američka administracija ovim potezom, kako kažu, štiti svoje tržište, BiH za sada – ostaje bez jasnog odgovora i konkretnih mjera. Jedini koji su reagovali bili su izvoznici koji su ubrzali isporuke u pokušaju da izbjegnu udar carina.
Nemamo jasne strategije
Ekonomisti priznaju da će bh. kompanije morati razviti jasnu strategiju, te da ima dovoljno prostora za snižavanje cijena uz zadržavanje konkurentnosti.
– To će tražiti, normalno, od kompanija, na koje se odnose carine, da unaprijede svoj menadžment, podignu prodktivnost i budu što konkurentnije – dodaje Šunje.
Druge zemlje lobiraju, pregovaraju. BiH za sada šuti. No, ekonomisti podsjećaju da ni prije carina BiH nije stajala najbolje. Višegodišnji trgovinski deficit, niska produktivnost i preveliki oslonac na uvoz – slika su sistema koji, očigledno – ne smije biti opcija.
