Admir Kapo, direktor Udruženja Kupujmo/koristimo domaće, zadovoljan je efektima dosadašnjih kampanja za promociju kupovine domaćih proizvoda. No efekti za bh. ekonomiju bili bi i puno veći kada bi se uz adekvatne poticaje ali i veću motivaciju građana više radilo na pokretanju domaće poljoprivredne proizvodnje. Tada domaće kompanije ne bi morale za proizvodnju uvoziti sirovine kojih nam, i pored postojećih prirodnih i ljudskih resursa, uveliko nedostaje.
Kampanja “Domaće ili strano, nije ti to isto” treća je u posljednjih 14 mjeseci kojom Udruženje Kupujmo / koristimo domaće nastoji promovisati bh. proizvođače i proizvode i probuditi svijest građana o tome koliko je važno kupovinom domaćih proizvoda podržati rast bh. ekonomije. Sa direktorom ovog udruženja, Admirom Kapom, razgovarali smo o efektima dosadašnjih kampanja ali i o tome šta su prepreke za brži razvoj bh. ekonomije.
Kampanja koju trenutno realizujete treća je po redu.
– Da, ovo je treća kampanja koju radimo na ovom nivou. Ona je okupila privredne subjekte iz cijele Bosne i Hercegovine. Riječ je o 23 kompanije. Počeli smo sa 22 a jedna se naknadno priključila kampanji. Cilj ove kampanje, kao i prošlih, jeste promocija bh. firmi, bh. proizvoda i uopšte buđenje svijesti naših građana da kupuju domaće proizvode u domaćim lancima marketa i da koriste usluge koje nude kompanije iz BiH. Na taj način više novca ostaje u BiH i stvara se mogućnost za podizanje standarda svih građana. Svi mi želimo veći standard i bolju budućnost našoj djeci a ovom kampanjom želimo poručiti građanima da je ovo jedan od najbržih načina da to i ostvarimo, jer što je novac duže u BiH veća je mogućnost za razne investicije… Riječ je o zaista masovnoj kampanji u koju je uključeno 15 TV stanica, više od 10 portala, 3 printana medija… Kampanja obuhvata i billboard-e i city lajtove – pojašnjava na početku razgovora za BiznisInfo Kapo.
Zaštitno lice kampanje je bh. glumac Emir Hadžihafizbegović
Kakvi su bili efekti prethodne dvije kampanje?
– Prva kampanja počela je 27. aprila prošle godine pod nazivom „Upalimo svjetlo u BiH“. Druga je pokrenuta 12. oktobra pod sloganom „Volimo BiH“. Treća kampanja krenula je 1. aprila ove godine i trajaće do 19. juna. Dakle, u nekih 14 mjeseci ćemo imati tri kampanje koje su zaista donijele dobre rezultate. Prije svega, BiH je po prvi put poslije dugog niza godina uspjela da smnaji deficit u odnosu na 2014. godinu. On je u 2015. smanjen za 663 miliona. Prema podacima za prvi kvartal ove godine, vanjskotrgovinski deficit iznosi 1,2 milijarde KM. Ako se takav trend nastavi do kraja godine, godišnji deficit će iznositi oko 4,8 milijardi KM, što je za 1,4 milijarde manje u odnosu na 2015. Pored toga, prodaja domaćih proizvoda u svim trgovačkim lancima koji su bili uključeni u kampanju porasla je. O uspjehu prve dvije kampanje možda najbolje govori činjenica da su svi privredni subjekti bili raspoloženi za nastavak saradnje.
Rast prodaje domaćih proizvoda, rekli ste, prvi je pokazatelj uspješnosti kampanje. Samim tim, kupovina domaćeg nesporno jača domaću prerađivačku industriju. Međutim kakav je efekat kupovine domaćeg na razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje u BiH?
– Taj efekat nije isti u svim oblastima. Činjenica je da nemaju sve oblasti koristi od kupovine domaćeg, no veliki dio ipak ima. Podrazumijeva se da domaće prerađivačke kompanije moraju nabaviti sirovinu za svoju proizvodnju. Dakle, neophodno je da postoje proizvođači koji proizvode tu sirovinu. Kada prerađivačkoj industriji ide dobro, njena potreba za novom sirovinom raste. Samim tim, više sirovine se otkupljuje. U posljednjih nekoliko godina na primjer sve je popularniji uzgoj jagodičastog voća: jagoda, malina, kupina, borovnica itd. Imamo kompanije koje otkupljuju sve što se proizvede. Dakle, tržište je osigurano što sigurno otvara put za razvoj novih radnih mjesta. Uzmimo i primjer mliječne industrije. Osam mljekara iz BiH dobilo je dozvolu za izvoz na tržište Evropske unije. Sve to otvara mogućnosta proširivanja kapaciteta i otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, sve ovo bi trebalo da prate odgovarajući poticaji od strane države ali i veća motivisanost građana da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i na taj način sebi i svojim porodicama obezbijede egzistenciju.
Imamo li mi dovoljno domaćih sirovina?
– Nemamo i to je problem. U nekim industrijama zaista smo deficitarni sa sirovinama. Ako govorimo na primjer o žitaricama, mi u BiH možemo proizvesti svega oko 15 % potrebnih količina. Dakle, ostatak smo prinuđeni da uvozimo. Dakle, sve što se proizvede se otkupi, ali to nije dovoljno. Isti problem imamo i sa crvenim mesom. U mliječnoj industriji stanje se popravlja, kao i u peradarstvu… Tu možemo dobrim dijelom zadovoljiti svoje potrebe iako ima još puno prostora za napredak. Sa jedne strane, nedostatak proizvedene sirovine jeste problem, a sa druge otvara veliku perspektivu za otvaranje novih radnih mjesta i rješavanje problema velikog broja nezaposlenih. Uzmite na primjer nedavno potpisani sporazum o izvozu crvenog mesa sa Turskom. Sporazumom je omogućen izvoz 15 000 tona junetine iz BiH u Tursku. Međutim, mi te količine nemamo. Kada bismo zatvorili granice, imali bismo zaliha crvenog mesa za samo nekoliko dana! Zar to nije odlična šansa za sve koji imaju mogućnost da se bave uzgojem junadi? Otkup je zagarantovan, dakle tržište je već obezbjeđeno, sada treba imati dovoljno hrabrosti da se pokrene posao.
U BiH neiskorištena polovina obradivih oranica
U kontaktu ste sa velikim brojem kompanija i proizvođača. Jesu li poticaji koje država obezbjeđuje dovoljno stimulativni?
– Poticaji bi morali biti veći. Nama uvoz nije prijetnja u smislu količina, jer mi svakako u dosta oblasti ne proizvodimo onoliko koliko nam treba. Međutim, trenutna situacija ja takva da ona onemogućava dalji razvoj, kada govorimo o tome koje bi pretpostavke država trebala da obezbijedi. Naime, kako da naši proizvođači budu konkurentni sa inostranim ako proizvod isto košta u obje zemlje dok su poticaji višestruko manji u Bosni i Hercegovini? Konkretno, u industriji peradarskog mesa imamo nekoliko kompanija koje su posljednjih godina veoma razvile svoje poslovanje. Međutim kako da one budu konkurentne sa stranim proizvodima koji se plasiraju u BiH a koji su u svojim zemljama višestruko subvencionisani? Pored toga, upravo u toj industriji koju smo koliko-toliko razvili i gdje ponajviše možemo pokriti svoje potrebe, prema najavama odobrava se uvoz i u okviru adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom!
Je li BiH dovoljno bogata za ekonomski patriotizam?
– Mi uvijek prebacujemo lopticu na drugog. Činjenica je da politika kreira viziju i perspekt jedne države. Dobrim dijelom su zakazali i u ovom segmentu. Ali svi moramo preuzeti odgovornost i uraditi ono što možemo. Kada podijelimo odgovornost za razvoj ekonomije na političare, privrednike, poljoprivrednike, građane, kada se svi počnemo malo odgovornije ponašati biće vidljivi i rezultati.
Razgovarala: Bojana Šutvić
