Dugo se vjerovalo da su ljudi rođeni s određenim nivoom inteligencije i da moramo živjeti u skladu sa svojim ograničenjima. Naučnici su sada dokazali da mi zapravo možemo povećati svoj potencijal i uživati u tom procesu.
Sada znamo da mozak učenjem novih vještina stvara nove “neuronske koridore” koji mu omogućavaju brži i bolji rad.
Ovdje je popis sedam hobija koji vas čine pametnijima, snažnijima i koji će doprinijeti vašem uspjehu na privatnom i poslovnom planu.
-
Svirajte muzički instrument
Muzika pomaže u razvoju kreativnosti, analitičkih vještina, jezika, matematici, motoričkim sposobnostima i još mnogo toga.
Ono što sviranje muzičkih instrumenata čini, za razliku od drugih aktivnosti, jeste jačanje “corpus callouma” koji povezuje hemisfere mozga stvaranjem novih veza.
To pomaže razvoju raznih vještina, pamćenja, sposobnosti rješavanja problema i cjelokupne moždane funkcije, bez obzira na to koliko imate godina.
-
Čitajte kvalitetno štivo
Prednosti čitanja su iste bez obzira je li riječ o dobroj knjizi ili kvalitetnom medijskom sadržaju. Čitanje smanjuje stres, zbog čega se osjećate bolje, i povećava tri vrste inteligencije – kristaliziranu, fluidnu i emocionalnu.
To pomaže u rješavanju problema, spajanju različitih dijelova znanja radi boljeg snalaženja u svakodnevnom životu, otkrivanju novih obrazaca, razumijevanju procesa i preciznoj interpretaciji i reagiranju na osjećaje drugih ljudi.
-
Redovno vježbajte
Povremeno vježbanja nije dovoljno. Redovna tjelovježba je mnogo učinkovitija, čak i ako nije previše naporna. Kada redovno vježbate, ćelije su preplavljene bjelančevinama koje pomažu u pamćenju, učenju, usredotočenosti, koncentraciji i razumijevanju. To se često naziva i mentalnom oštrinom.
Neki naučnici smatraju da duže vrijeme sjedenja može imati suprotan uticaj na mozak.
-
Učite novi jezik
Istraživanje je pokazalo da su dvojezični ljudi bolji u rješavanju zagonetki od ljudi koji govore samo jedan jezik. Uspješno učenje novih jezika omogućuje vašem mozgu da bolje obavlja bilo kakve mentalno zahtjevne zadatke. To uključuje vještine kao što su planiranje i rješavanje problema.
Uz to, korištenje barem dva jezika pozitivno utiče na vašu sposobnost praćenja dešavanja oko vas i bolje usmjeravanje pažnje.
-
Testirajte kumulativno učenje
Mnogi od nas su kroz obrazovni sistem navikli da uče “kampanjski”, odnosno da se spremaju pred sam ispit a kasnije to znanje zaborave.
Umjesto toga, mnogo je bolje kumulativno učenje, odnosno znanje koje ćemo povremeno usvajati, često ponavljati i redovno koristiti.
Upotrijebite ovaj koncept na svom poslu. Pravite bilješke sa svojih stanaka ili zapisujte svoje ideje, pravite mali dnevnik svog rada, misli, ponašanja…
Koristite ove bilješke za kumulativno učenje i program vlastitog razvoja.
-
Vježbajte mozak
Zagonetke, društvene igre, video igre, kartaške igre i slične aktivnosti povećavaju neuroplastičnost. To obuhvata širok izbor različitih promjena u neuronskim koridorima i sinapsama (spojevima moždanih ćelija), što je u osnovi sposobnosti mozga da se reorganizuje.
Kada moždane ćelije reaguju na nove načine, to povećava neuroplastičnost (mogućnost mozga da se preoblikuje), što nam omogućava sposobnost gledanja na stvari s različitih gledišta i razumijevanje uzroka i posljedica, ponašanja i emocija. Postajemo svjesni novih obrazaca i poboljšavamo svoje kognitivne sposobnosti.
Ljudi visoke neuroplastičnosti manje su skloni anksioznosti i depresiji, brže uče i pamte više.
-
Meditirajte
Dalaj Lama je 1992. godine pozvao naučnika Richarda Davidsona da prouči njegove moždane talase tokom meditacije kako bi otkrio može li generisati određene moždane talase vlastitom snagom volje. Kada su Dalaj Lama i drugi monasi meditirali i usredotočili se na suosjećanje, njihovi moždani talasi su pokazali da su u dubokom suosjećajnom stanju.
Cjelokupni rezultati istraživanja objavljeni su u Protoklu Nacionalne akademije nauke 2004. godine, a zatim u The Wall Street Journalu, gdje su privukli ogromnu pažnju.
Meditacija je postala zanimljiva ambicioznim ljudima jer je studija pokazala da možemo kontrolisati vlastite moždane talase i osjetiti sve što želimo osjetiti kad god to želimo. To, naprimjer, znači da se možemo osjećati snažnijim uoči važnih pregovora, samopouzdaniji kada tražimo nešto za sebe i uvjerljiviji tokom neugodnih poziva.
Generalna je ideja da se mozak može dalje razvijati, a mi to možemo podstaći svojim mislima i aktivnostima. Različite aktivnosti stimulišu različita područja vašeg mozga, tako da možete raditi na tome da postanete psihološki snažniji, kao i da poboljšate one osobine gdje ste slabi.
Fokusiranje na poboljšanje mozga dobra je ideja za sve koji osjećaju da su na svom profesionalnom vrhuncu (ili su možda jednostavno prestali da se poboljšavaju), ali i za one koji žele povećati svoj potencijal.