Naši mozgovi stalno traže logiku i izvlače određene zaključke iz stvari koje nas okružuju i koje nam se dešavaju. No, ti zaključci nekad mogu biti pogrešni i naštetiti nama samima.
Ako se ti modeli po kojima donosimo pogrešne zaključke ponavljaju, onda možemo govoriti o tome da smo upali u određene “mentalne zamke”. Ovo su neke od njih:
# Odluke zasnovane na emocijama
Jedna od najčešćih grešaka je ako emocije zamijene činjenice pri donošenju odluka. To je jedna od najčešćih mentalnih zamki u koje zapadamo.
Naprimjer: “Osjećam da moje ideje nisu vrijedne, zato ih neću iznijeti na poslovnom sastanku već ću pustiti drugima da govore”.
Emocionalno rezonovanje dovodi do toga da ljudi donose pogrešne odluke. Umjesto toga, moramo racionalno sagledati problem i razmisliti o tome šta možemo učiniti da ga riješimo.
Stručnjaci savjetuju da se svaki put zapitate šta su stvarne činjenice iza nekog vašeg stava, odnosno odluke. Kada prestanete svoje emocije dožiljavati kao realnost, doći ćete do logičkog razmišljanja koje će vam pomoći da donosite pametnije odluke.
# Svaljivanje krivice
Svi smo skloni da svalimo krivicu kada druge smatramo odgovornim za naše akcije i osjećaje.
Naprimjer: “Ja savršeno radim svoj posao ali direktor me mrzi i to je razlog što ne napredujem”.
Često krivimo druge jer nam je lakše da tako sačuvamo osjećaj samopoštovanja i da ne prihvatimo svoje mane. No, to ujedno znači da ne učimo iz svojih grešaka i ne radimo ništa da napredujemo i razvijamo se.
Stručnjaci savjetuju da prihvatite vlastitu krivicu i razmislite šta možete uraditi da unaprijedite vlastite kvalitete.
Osim toga, stavite se u položaj onoga koga krivite za svoje probleme. Razmislite o tome zbog čega on donosi takve poteze i da li biste možda vi isto činili da ste u njegovoj poziciji.
# Zabluda o pravednosti
Oni koji imaju zabludu o pravednosti vjeruju da će se na kraju svaka situacija završiti na pravedan način.
Naprimjer: “Kolega je dobio unapređenje, a ja nisam. To nije pošteno i pravedeno jer ja radim više od njega”.
Upravu ste, svijet nije uvijek praveden, i bolje je da to prihvatite. U suprotnom ćete osjećati bijes i gorčinu od kojih ćete najviše štete imati vi sami.
Umjesto emotivne reakcije, kažite sebi: “Zalužio/la sam unapređenje ali nemam uvijek kontrolu nad svim dešavanjima. Možda mogu razgovarati sa šefom o tome šta je potrebno da naredni put ja budem unapređen/a.”
# Personalizacija
Personalizacija je kada sve doživljavamo lično i često sebe krivimo za nešto bez logičnog razloga.
Naprimjer: “Moj sin je dobio lošu ocjenu u školi, a ja sam kriv/a za to jer nisam dovoljno radio/la s njim”.
Psiholozi kažu da personalizacija može voditi emocijama poput krivice, stida i osjećaja neadekvatnosti.
Da biste se izborili s ovim iskrivljenim shvatanjem razmislite šta ste to konkretno vi pogrešno uradili u datom slučaju. Potom razmislite da li je baš na vama sva krivica.
Ako pogledate na problem iz vanjske perspektive, možete uočiti da je zapravo čitav niz faktora igrao ulogu u krajnjem ishodu, i da možda niste vi glavni krivac.
Za dnevnu dozu inspiracije na Vašem putu ka vrhu pratite BiznisInfo vodič za uspjeh
