Venecuela ostaje bez hrane. Bolnice su prenatrpane bolesnom djecom a doktori nemaju lijekova niti osnovnih aparata. Struje je sve manje. Haos je na svakom koraku, dok traju masovne demonstracije. Ekonomija je doživjela kolaps a mase ljudi gurnute su u glad i bolest, prenosi BiznisInfo.
Zemlju također potresa politička kriza. Predsjednik Nikolas Maduro zakazao je referendum za nedjelju za koji njegovi kritičari kažu da će uništiti posljednje ostatke demokratije u toj državi.
To će mu omogućiti da izmijeni ustav i zamjeni Narodnu skupštinu, koju kontroliše opozicija, jednim drugim zakonodavnim tijelom čije će članove on sam birati.
Venecuela je donedavno bila najbogatija država u Južnoj Americi. Kako joj se sve ovo desilo!?
Venecuela ima najveće rezerve sirove nafte na svijetu koje su joj nekada izgledale kao beskonačni izvor novca. No, sada je vlada ostala bez novca, cijene divljaju, i niko ne zna kako će se sve završiti.
Venecuela je bila ključna sila u Južnoj Americi tokom 1990-ih. Bivši predsjednik SAD Bil Klinton odabrao ju je za svoju prvu stanicu tokom turneje regionom 1997. godine.
No, nejednakost je rasla. Male elite kontrolisale su sve dok su mase ostale obespravljene i sve su više siromašile. Zemlja se okrenula socijalizmu i 1999. godine izabrala predsjednika Hugu Čaveza.
On je bio populista koji je presjekao veze sa SAD i razvio saradnju s Kinom i Rusijom, koje su Venecueli posudile milijarde dolara. Čavez je vladao do 2013. a i danas ga siromašne mase vide kao heroja.
No, njegova vlada je pretjerala s socijalnim programima i nametnula je kontrolu cijena za sve proizvode. Farme je proglasila državnim vlasništvom a potom ih napustila. Čavez je zemlju učnio ovisnom o izvozu nafte.
Prije nego je umro, Čavez je izabrao Madura za svog nasljednika, a Maduro je nastavio s njegovom praksom. Njegova administracija prestala je objavljivati bilo kakvu pouzdanu statistiku, uključujući ekonomski rast i inflaciju.
Uzimani su milioni mita za građevinske projekte a nagomilali su se i dugovi za koje se i dalje pate da ih otplate.
Krah cijena nafte zemlju skupo koštao
U međuvremenu, jedna roba koja je Venecuali ostala počela je gubiti vrijednost. Tokom 2014. godine cijena nafte bila je 100 dolara za barel. No, tada je nekoliko država počelo povećavati proizvodnju jer su došle do novih nalazišta, a potražnja za naftom nije rasla.
Previše nafte dovelo je do pada cijena na samo 26 dolara 2016. godine, a danas je oko 50 dolara za barel, što znači da su prihodi Venecuele prepolovljeni.
Sa niskim cijenama nafte i smanjenim prilivom novca, kontrola cijena postala je veliki problem. Država i dalje daje subvencije na hranu kako bi umirila mase.
Maduro je štampao novac velikom brzinom pa je valuta bolivar izgubila vrijednost, usljed čega su izgubljeni mnogi poslovi i prihodi.
Istovremeno, Madurov neprijateljski stav prema stranom biznisu doveo je do egzodusa velikih kompanija. Pepsi, General Motors i United su samo neke od velikih kompanija koja su smanjile aktivnosti ili u potpunosti napustile zemlju. Nezaposlenost u Venecueli ove godine će biti 25 posto, prema procjenama MMF-a.
Inflacija je sve gora. Tokom 2010. jedan dolar je vrijedio 8 bolivara, a danas vrijedi 8.000 bolivara. Cijene bi naredne godine mogle porasti za nevjerovatnih 2.000 posto.
Optužuje Ameriku za ekonomski rat
Da bi održao korak, Maduro je ove godine tri puta dizao minimalnu platu. No, to je donijelo samo kratkoročnu korist, a eksperti kažu da će proizvesti mnogo više štete u vidu bezvrijedne valute.
– Ekonomija je u stanju haosa. U totalnom je kolapsu i nalazi se na tački nakon koje više neće biti povratka, rekao je Alberto Ramos, ekonomista u Glodman Sachs.
Maduro krivi svoje protivnike za ekonomski haos i tvrdi da SAD protiv njega vode ekonomski rat zbog sankcija koje su mu nametnute.
Maduro je posljednjih godina bio pred izborom: Plaćati dugove Kini, Rusiji i stranim investitorima, ili kupovati hranu i lijekove u inostranstvu. Odlučio se na vraćanje dugova. Rezultat toga bili su građani koji bukvalno umiru od gladi.
– U Venecueli ljudi bukvalno umiru od gladi. Ovo je prava apokalipsa. Rekao bih da je Venecuela propala država, kaže Erik Fransvort, potpredsjednik Vijeća Amerika, poslovne organizacije.
Odselila se 2 miliona ljudi
Venecuela najviše uvozi iz Brazila, Kolumbije i Meksika, jer je vlada prestala s uzgojem na nekada bogatim vlastitim farmama prije nekoliko godina. U prvih pet mjeseci ove godine, uzvoz iz ovih država u Venecuelu smanjen je za 61 posto. Čak ni u bolnicama nema hrane za pacijente. Osim toga, u Venecueli su sve veće nestašice struje i vode.
Kriza je bukvalno istjerala iz zemlje višu i srednju klasu, odnosno došlo je do odljeva mozgova. Skoro 2 miliona građana Venecuele napustilo je zemlju od 1999. godine. Venecuela ima 30 miliona stanovnika.
Dok Venecuela tone u posljednu etapu haosa Maduro tvrdi da se suprotno dešava. Prije nekoliko dana objavio je video na kojem se on vozi kroz Karakas, s ciljem da pokaže kako je stanje mirno i da je sve uredu.
(BiznisInfo)
