Uvođenje negativne kamatne stope na depozite: Hoće li banke povećati cijene svojih usluga?

0

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je od 1. jula 2016. godine počela s primjenom negativnih kamatnih stopa na depozite s ciljem podsticanja većeg plasmana kredita stanovništvu i privredi. Bankarski sektor u BiH visoko je likvidan i banke obiluju velikom količinom novca, koji predstavlja depozite građana. Sa druge strane, banke ne žele dati kredite u većem obimu privredi pravdajući se da je “teška ekonomska situacija” u zemlji.

Makroekonomske promjene

Istovremeno, godinama se snižava kamatna stopa na depozite građana. Praksa banaka je bila da viškom novca kupuju entitetske vrijednosne papire i da tako ostvaruju prinose od kamata.

U praksi, negativna kamatna stopa podrazumijeva da će komercijalne banke plaćati za sve viškove iznad obaveznih deset posto, kolika je kvota za rezerve koje banke čuvaju u CBBiH.

Potez Centralne banke BiH dolazi kao posljedica promjena u bankarskom sektoru na globalnom i regionalnom nivou posljednjih godina.

Guverner CBBiH Senad Softić izjavio je za Faktor da su izmjene dugo planirane te da su bile neophodne zbog uočenih ranjivosti kod određenih banaka.

– Bankarski sistem u cjelini čini se visokolikvidnim, ali primjetna je značajna razlika između ugovorene i preostale ročnosti, kao i određene ranjivosti kod pojedinih banaka koje su posljedica višegodišnjeg pogoršanja u kvalitetu aktive uz značajnu prekograničnu izloženost banaka i povezanost sa javnim sektorom – rekao je Softić.

Nema turbulencija

Nakon najave CBBiH da će uvesti negativnu kamatnu stopu, zvaničnici nekih komercijalnih banaka izjavili su da će ih to potaknuti na uvođenje novih naknada ili povećanje cijena usluga.

Iz Centralne banke BiH su odgovorili da je iskustvo Evropske centralne banke pokazalo da negativne kamatne stope nisu potakle komercijalne banke na povećanje cijena usluga te da se sličan efekt očekuje i na tržištu BiH.

– U Centralnoj banci su rađene pažljive analize kako se ne bi postavila nerealno visoka stopa obavezne rezerve koja bi banke dovela u situaciju da ne mogu ispuniti propise CBBiH, ali koja bi, istovremeno, polučila željene rezultate – naveo je Softić. (Faktor)