Kada se u Kini rodi žensko dijete, roditelji zasade stablo. Kada dođe vrijeme za kćerkinu udaju, roditelji od tog stabla prave namještaj i poklanjaju ga kćerki kao miraz.
Drvo o kome govori kineska priča je paulovnija, kinesko carsko drvo. Uzgoj ovog brzorastućeg drveta sve je popularniji širom svijeta zbog njegovog kvaliteta, elastičnosti i višestrukih mogućnosti upotrebe. Zahvaljujući aktivnostima Udruženja poljoprivrednika iz Vogošće, prve sadnice paulovnije posađene su u junu ove godine i u Kantonu Sarajevo a njihovi vlasnici već za 3 do 4 godine osjetiće prve ekonomske efekte.
Muhamed Hamo Softić, predsjednik Udruženja, pojašnjava da je toliko vremena potrebno da stablo paulovnije počne da cvate i postane medonosno. Za pčelare kojih je u vogošćanskoj regiji mnogo, to će puno značiti jer je cvijet paulovnije za 15% medonosniji od cvijeta bagrema.
– Nakon 3-4 godine, drvo počinje cvijetati. Ima predivne cvijetove jarkih boja. Listovi paulovnije narastu i do 30 – 40 cm i stvaraju divan hlad. Nakon sedam godina, drvo se već može sjeći ukoliko ga koristite za pelet i ogrijev. Ukoliko se koristi za drvnu industriju može se sjeći nakon 9 godina a zbog svoje izuzetne elastičnosti pogodno je ne samo za izradu namještaja već i za izradu predmeta kao što su muzički instrumenti, brodovi i jahte, daske za jedrenje sl. Puno je kvalitetnije od hrasta i drugog drveća koje inače i sporije raste – kaže Softić.
Posredstvom Udruženja, od novembra prošle godine naručeno je i prodato 2700 sadnica paulovnije. Kupci su uglavnom građani koji su čuli za sve prednosti sadnje paulovnije i žele se i sami u tome okušati. Drvo nije zahtjevno za sadnju i održavanje a ne traži ni poseban kvalitet zemlje. U toku prve dvije godine potrebno ga je često zalijevati a na jednom dulumu može se posaditi 60 do 70 sadnica.
– Osim što brzo raste, paulovnija je izuzetno zahvalna i zbog činjenice da jednom posječeno drvo nastavlja rasti i za nekoliko godina možete ga opet posjeći, i tako sedam puta. To je izuzetno značajno ako znamo da od sječe jednog stabla možete dobiti i preko jednog kubika drva a kubik ovog drveta izuzetno je skup. Jedini zahtjev je da se ne sadi na močvarnom zemljištu – kaže Softić.
Ne čudi zato što je u Bosni i Hercegovini niklo već nekoliko plantaža paulovnije. Kako još ni na jednoj plantaži paulovnija nije prispjela za sječu, još uvijek nije formirano ni tržište cijena.
No, Vogošći bi sadnja paulovnije mogla donijeti i puno više od ekonomskog benefita: zbog svog izuzetno jakog i dubokog korijena, paulovnija predstavlja odličnu zaštitu od klizišta.
– U Vogošći ima oko 120 evidentiranih klizišta, što je najviše na prostoru Federacije BiH. Za nas bi sistematična sadnja paulovnije mogla biti spas. Zato smo u sljedećoj godini u saradnji sa Općinom Vogošća i Kantonom Sarajevo planirali da sva zemljišta kojima prijete klizišta planski zasadimo paulovnijom. Radi se o oko 100 duluma zemljišta – kaže Softić.
Interes za paulovnijom stalno raste. Udruženje svakodnevno prima upite zainteresovanih a Softić i kolege svakodnevno prezentiraju mogućnosti koje paulovnija nudi kao i svoje buduće planove. Među njima su i saradnja sa školama na sadnji paulovnije koja bi za školska dvorišta obezbijedila hlad kao i pravljenje mednih oaza.
Bojana Šutvić
