Sve je spremno za početak izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude, pa sve do granice s Republikom Hrvatskom. Radovi će uskoro započeti na prvoj dionici između Širokog Brijega i Gruda, u dužini od 12 kilometara.
Ova brza cesta od velikog je značaja za daljnji razvoj privrede u Hercegovini, kao i za rasterećenje tranzitnog prometa preko postojeće magistralne ceste M6.1. Početkom jeseni mašine konačno izlaze na teren.
Dugoočekivana brza cesta od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda do granice s Republikom Hrvatskom dobit će svoje prve obrise na prve dvije sekcije na potezu od lokaliteta Polugrno u Širokom Brijegu do Podledinca u Grudama te od Podledinca do čvorišta Grude Istok.
S odabranim izvođačima radova nakon potpisivanja ugovora dogovorit će se dinamika radova, dok ukupna vrijednost radova na ove dvije sekcije prelazi iznos od 124 miliona maraka.
Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić ističe kako će radovi započeti vrlo skoro na jesen, a istovremeno će se, u skladu s raspoloživim sredstvima, nastojati nastaviti i s drugim dionicama.
– Zajedno s Vladom Federacije pokušavamo iznaći jedan model da probamo iznaći i finansijera i izvođača – kazao je Lasić.
Velika očekivanja od buduće brze ceste imaju čelni ljudi Širokog Brijega i Gruda jer je cestovni promet jedina veza sa svijetom za zapadnu Hercegovinu, a ovdašnja priveda sve više raste pa su i nove moderne prometnice jednostavno nužnost za daljnji razvoj.
Gradovi će bit rasterećeni
Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković naglašava kako je postojeća magistralna cesta preko Trna više lokalnog nego magistralnog karaktera jer svaka kuća na tom potezu ima priključak.
– Ona je jednostavno zakrčena i preopterećena prometom. Sigurno da bi jedna takva prometnica poput brze ceste potpuno rasteretila tranzitni promet Širokog Brijega, jer bi se moglo u Grudama ući, a na Pologu izaći i tako zaobići samo središte Širokog Brijega – rekao je Pavković za RTV HB.
Načelnik Gruda Ljubo Grizelj podsjeća kako se u njihovoj općini nalazi jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza kada je u pitanju robni i putnički promet.
– Privreda cijele zapadne Hercegovine, Posušja, Širokog Brijega i Gruda i dijelova Ljubuškog, dijelom čak i Tomislavgrada pa i Mostara, ima tranzitni promet upravo preko ovoga koridora. A mi bismo s takvom cestom imali mogućnost vrlo efikasno provesti tranzitni saobraćaj i staviti je potpuno u funkciju naše i zapadnohercegovačke privrede – naglasio je Grizelj.
Ova brza cesta uključuje i izgradnju sjeverne mostarske obilaznice, koja je tek u fazi izrade idejnog projekta, no prioritet je izgraditi spojnicu od Pologa preko Širokog Brijega do Gruda i granice s Hrvatskom. Završetak te dionice uveliko će diktirati dostupna finansijska sredstva, a prvi dio finansira se kapitalnim transferima Vlade Federacije.
Cesta duga 40,4 kilometra
Lasić otkriva kako postoje brojni fondovi preko kojih bi se mogle ovakve ceste na prostoru Federacije finansirati, no trenutni zakonski okvir to ne prepoznaje.
– Imamo strašne ponude i za Mostar – Široki Brijeg – granica RH, kao i za Lašvu -Nević Polje dalje prema Jajcu i Bihaćka i Cazinska krajina kao i Tuzlanska regija. Neka procjena je da za sve to potrebno nekih 3 milijarde maraka i imamo fondove koji to nude, ali moramo neki zakonski okvir promijeniti – istaknuo je.
Podsjetimo, dionica brze ceste od Pologa do granice s Republikom Hrvatskom duga je 40,4 kilometra. Osim privrednog, ova prometnica ima i strateški značaj jer bi povezala Koridor 5C u Bosni i Hercegovini s autocestom A1 u Republici Hrvatskoj te time poboljšala saobraćajnu povezanost prostora od Mostara do primorja.