Gvero je istakao da je solarni i potencijal vjetra posebno izražen u južnim krajevima Srpske, te da je njihovo iskorištavanje na samom početku.
„Riječ je o domaćim energetskim resursima i zbog toga im se treba dati veći značaj u energetskom sistemu Republike Srpske“, rekao je Gvero.
Gvero je naglasio da se najveći procijenjeni potencijal energije vjetra nalazi na području istočne Hercegovine i na granici gdje mediteranska klima prelazi u kontinentalnu.
„Prema podacima iz zvaničnih dokumenata, procijenjeni potencijal tih lokacija je 1,22 teravatčasova /TWh/. Neke lokacije su potpuno istražene i spremna za gradnju, ali se na tom polju konkretne realizacije dešava veoma malo“, naveo je Gvero.
Prema njegovim riječima, trenutno se najviše koristi potencijal vode i biomase, kao obnovljivih izvora energije koji su značajni zbog toga jer se njihovim korištenjem smanjuje efekat staklene bašte.
„Goriva, kao što je biomasa, gotovo da ne sadrže sumpor, pa su i rizici u vezi sa emisijom sumpornih oksida veomi mali“, objasnio je Gvero.
On je naveo da se biomasa prvenstveno koristi za potrebe domaćinstava u ruralnim sredinama, ali da se posljednjih godina pojavljuje i kao energent u sistemima daljinskih grijanja, te da raste proizvodnja peleta zbog atraktivnosti koju ima na tržištu zemalja EU.
Gvero je napomenuo da je najznačajna zastupljenost hidroenergije putem velikih hidroelektrana koje u proizvodnji električne energije učestvuju sa oko 50 odsto.
On je ocijenio da je posljednjih godina mnogo toga urađeno na planu povećanja zastupljenosti obnovljivih izvora energije, prvenstveno sa aspekta legislative, što je i osnovna pretpostavka, ali da je to i dalje veoma daleko od prosjeka u EU, što ukazuje da na tome treba intenzivno raditi.
Gvero je ukazao na neophodnost obrazovanja onih koji treba da budu dio sistema korištenja obnovljivih izvora energije, kao i na podizanje svijesti o njihovoj potrebi da se integrišu u većoj mjeri.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske napominju da su prirodne katastrofe, koje su zadesile i BiH, sve češće u svijetu, što ukazuje da je neophodno okrenuti se ka obnovljivim izvorima energije.
„Obnovljivi izvori energije će nam omogućiti niskokarbonsku proizvodnju, okrenuti nas ka zelenoj ekonomiji i strogo kontolisanim emisijama gasova sa efektom staklene bašte“, rečeno je Srni u Ministarstvu.
Iz Ministarstva podsjećaju da je u BiH od 2000. godine bilo pet sušnih i pet poplavnih godina, te ukazuju da Srpska i BiH imaju brojne mogućnosti da smanje emisiju štetnih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte.
Kao primjere tih mogućnosti u Ministarstvu navode korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti, klasifikaciju otpada i energetskog korištenja otpada, promjenu tehnologija u industriji, promociju upotrebe javnog prevoza i automobila koji troše manje goriva, kao i pošumljavanje. (Srna)
