Voziti sa zimskim pneumaticima u proljeće, kada su temperature često i preko 25 stepeni je kao da upravljate automobilom koji ima loše, stare gume, pa i gore od toga.
Prema podacima AMSS-a, u prvih deset mjeseci 2015. u saobraćajnim nesrećama u Srbiji poginula je 501 osoba, 55 više nego u istom periodu 2014. godine.
Svake godine oko 1,3 miliona ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama širom svijeta. Jedan od glavnih razloga je gubitak kontrole nad vozilom.
Za dobar kontakt sa podlogom zadužene su, prije svega, gume. Nije ni ekonomski isplativo voziti zimske gume u proljeće, a posebno preko ljeta, jer su napravljene od mnogo mekše smješe i troše se i do četiri puta brže od ljetnjih pneumatika.
Mi obično kažemo da život nema cijenu, ali svaki drugi automobil je “obuven” u zimske pneumatike, a tako će ostati i preko ljeta. Zašto pokušavamo da uštedimo tamo gdje štednja nije moguća?
Za protekle dvije decenije industrija pneumatika je toliko napredovala da su zimske gume postale “upotrebljive” tokom cijele godine. One jesu upotrebljive, ali ni izdaleka ne nude ono što pružaju ljetnji pneumatici.
Konkurencija je učinila svoje. Kvalitet pneumatika se toliko poboljšao da neki proizvođači nude zimske gume sa kojima je moguće voziti i brže od 240 km/h, ali je zaustavni put sa takvim gumama i pri takvim brzinama duži za više od 50 metara!
Potrošnja goriva se ipak povećava zbog namontirane zimske “obuće”, to je zbog temperature vazduha, i naravno još veće temperature asfalta, koji znatno omekšava zimsku gumu, koja tada proizvodi veće trenje.
Osnovna razlika između ljetnjih i zimskih guma je u “šarama”, tj. lamelama, kojih ima pet puta više nego na ljetnjem pneumatiku. Bitna razlika je i u “smješi” gume, koja je osjetno mekša kod zimske gume, a takođe postoji velika razlika i u “kosturu” gume, koji se pravi od različitih kompozitnih materijala.
Najveća prednost zimske gume je, nije potrebno napomenuti, na snijegu. Međutim, podatak da zimske gume imaju preko 20 posto duži zaustavni put pri brzini od samo 100 km/h, odnosno za preko 30 posto duži zaustavni put pri brzinama od 130 km/h je podatak od kojeg bi trebalo da vam se slijedi krv u venama.
Zimski pneumatik je bolji samo ako je temperatura ispod 7ºC, ali samo na suhom putu. Na mokrom kolovozu, sve dok je temperatura u plusu, u velikoj je prednosti ljetnji pneumatik.
Zimski pneumatik na mokrom, ima za preko 10 posto duži zaustavni put nego ljetnja guma. To vam se može učini “malo”, ali to je izuzetno velika razlika. Nekada vas od sudara, odnosno od smrti dijeli samo jedan metar. Da li su životi vaše porodice baš toliko beznačajni, da mislite da je 10 posto ništa?
Na suhom putu, dakle na brzinama primjerenim autoputu, već je na 130 km/h razlika u dužini kočenja preko 30 posto.
Pri brzini od 100 km/h, do zaustavljanja prosječenom ljetnjem pneumatiku treba 39,5 metara, dok prosječnom zimskom pneumatiku treba 49 metara.
Ljetnje gume na kompleksnim testovima daju mnogo bolje rezultate od zimskih guma. Naime, mekša smješa zimskih guma na visokim temperaturama dolazi još više do izražaja i pruža mnogo slabiji kontakt sa kolovozom.
Činjenica je da više dobijate ako cijele godine koristite ljetnje gume umjesto zimskih, pod uslovom da zime budu bez snijega, kao prethodne.
Naravno, najbolje je imati set zimskih i ljetnjih pneumatika. A još je bolje da uvijek kupujete gume vrhunskih brendova, jer neki proizvođači za naše tržište isporučuju gume lošijeg kvaliteta.
