Javni dug u Evropskoj uniji i eurozoni naglo je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za finansiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije korona virusa, pokazao je najnoviji izvještaj Eurostata.
Na nivou EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u drugom kvartalu na 87,7 posto, sa 79,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. U eurozoni je skočio sa 86,3 na 95,1 posto, prenosi portal Bankar.me.
U periodu od aprila do juna u potpunosti je došla do izražaja pojačana potreba zemalja EU za finansiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije korona virusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja, napominje Eurostat.
Udio javnog duga u BDP-u naglo je porastao zbog velikog povećanja javnog duga i pada BDP-a, ističu evropski statističari.
Najviši javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, od 187,4 posto, na kraju juna imala je Grčka. Slijede Portugal sa 126,1 posto, Belgija (115,3), Francuska (114,1), Kipar (113,2) i Španija sa 110,1 posto, pokazuju procjene Eurostata.
Najniži nivo javnog duga, od 18,5 posto, zabilježila je Estonija. Slijede Bugarska i Luksemburg sa 21,3 odnosno 23,8 procenata.
Među zemljama EU najviše je, u poređenju sa krajem marta skočio javni dug iskazan udjelom u BDP-u na Kipru, za 17,1 procentnih poena. Slijede Francuska sa povećanjem od 12,8 posto, pa Italija sa 11,8 procenata. U grupi su i Španija sa 11,8 procenata, kao i Hrvatska i Belgija gdje je udio javnog duga u BDP-u na kraju juna bio 11 posto viši nego na kraju marta.
U poređenju sa krajem juna prošle godine udio duga u BDP-u porastao je u svim zemljama EU osim Irske, gdje je smanjen za 0,3 procentna poena.
Najviše je porastao u Francuskoj, za 14,9 procenata. Slijede Belgija sa 12,9, Italija sa 11,9 i Španija sa 11,7 procenata. U Hrvatskoj je uvećan za 9,4 procentnih poena, čime se gotovo izjednačila sa Estonijom.
Najmanji rast udjela u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine zabilježile su Švedska i Bugarska, za jedan odnosno 1,4 procentna boda, pokazuje izvještaj Eurostata.
