Pritisak na kupce ruskog gasa posljednjih dana da ga umjesto dolarima plaćaju rubljama, te odbijanje Evropske unije i negodovanje SAD, otvorili su čak i pitanje mogućeg povratka na naturalnu razmjenu, ukidanja valuta ili novu raspodjelu snaga.
Ekonomisti smatraju da nema razloga za vraćanje na prevaziđeni način trgovanja, ali da se radi o mehanizmima za jačanje ruske valute, kao i pritisak zemalja Briksa, sa Kinom i Rusijom na čelu, da se kao pandan dolaru pojavi nova međunarodna moneta kao sredstvo plaćanja, pišu Novosti.
Prema riječima ekonomiste Ljubodraga Savića, iza zahtjeva Rusije da im se gas plaća u rubljama, sa jedne strane krije se potreba za jačanjem njihove nacionalne valute. Takođe, kako objašnjava, prema Putinovoj odluci, transakcije za kupovinu energenata, koje se ne mogu izbjeći, moraju da se obave u rubljama, a adresa na koju će biti prinuđeni da se obrate je ruska centralna banka.
Dublji i važniji razlog međutim, smatra, ipak je dugoročna ideja Putina da zajedno sa Kinom potisne dolar kao ekskluzivno sredstvo plaćanja.
– Naznake da svijet ide u tom pravcu stigle su nakon nedavnog dogovora Kine sa Saudijskom Arabijom da im naftu plate u juanima – priča prof. Savić.
– Sve više jača težnja da se stvori paralelni platni sistem. Nekad je procenat transakcija na međunarodnom tržištu bio 80 odsto u eurima i dolarima, sada je smanjen na oko 40 posto. I dalje je situacija takva da velikom dijelu svijeta odgovara da dolar bude jedina valuta, što za SAD znači da mogu da štampaju novac, podrže svoju ekenomiju, a da do inflacije ne dolazi jer evropske zemlje tada krenu da vještački brane dolar, povećavajući kupovinu američke valute.
Kurs se u praksi formira na osnovu ponude i tražnje za devizama, koja od početka napada poprilično zavisi od poteza koje vuku države koje Rusiji uvode sankcije i sama Rusija, koja na njih odgovara jednako žestoko.
Kako Savić kaže, Rusi namjeravaju da izbiju taj adut Sjedinjenim Američkim Državama.
Smatra da zemlje Briksa – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika čak razmišljaju o stvaranju zajedničke valute kojom bi međusobno trgovale.
– Kina je zasada samo posmatrač, ali svjesni su da su oni sljedeći za sankcije od Amrike i EU. Sadašnja situacija im je prilika da pripreme odbranu, a paralelna valuta, nezavisna od dolara, jedan je od najboljih načina – smatra Savić.
– Kina će do 2030. godine biti najjača svjetska ekonomija i već sada mogu sve da proizvedu, a razmjenu svakako mogu da obavljaju sa dijelom svijeta sa kojim funkcionišu. U takvoj raspodeli, eventualne sankcije SAD i EU ne mogu im baš ništa.
Prema riječima ekonomiste Ivana Nikolića, Putinov motiv da zahtjeva da se nafta plaća u rubljama jeste jačanje ruske monete ili pak njeno vraćanje na stanje prije izbijanja rata sa Ukrajinom.
Poslije dramatičnog pada rublje po proglašenju sankcija i zamrzavanja oko 300 milijardi dolara od Rusa, nakon odluke predsjednika Vladimira Putina da će se plaćanje ruskog gasa za “neprijateljske zemlje” obavljati u rubljama, ova valuta raste.
Nikolić ukazuje da je cilj ove mjere stabilizacija ruske valute i jačanje pozicije Rusije na međunarodnom finansijskom tržištu.
– U ovom trenutku ne vidim dalekosežnije posljedice od jačanja rublje, a to se pokazalo kao najbolji mogući mehanizam u ovom momentu – kaže Nikolić.
– Postoji želja i strateški cilj rasta juana kao internacionalne valute. Od ovog rata i prošlogodišnjeg plasiranja plana razvoja Kine prvi put se jasno vidi ambicija Kine.
Kako do rubalja za energente
Evropske kompanije mogu da nabave rublje kojima bi kupovale naftu i gas na dva načina. Prvo u bankama koje nisu pod sankcijama ili na moskovskoj berzi. Privatne evropske energetske kompanije mogu da otvore račune u ruskim bankama koje nisu pod sankcijama i preko njih mogu izvesti konvertaciju, odnosno zamjenu svojih eura ili dolara u rublje po službenom kursu.
Drugi način podrazumijeva nešto duži postupak. Zapadne privatne kompanije bi u Rusiji otvarale svoje firme-kćerke na čiji račun se mogu prevesti dolari ili eura i za njih mogu na moskovskoj berzi kupiti rublje.
