Teretni vozovi koji će u bliskoj budućnosti omogućiti promet od Vareša do Luke Ploče, prijevoz nafte i naftnih prerađevina željeznicom od Ploča do naftnih terminala, proširivanje kapaciteta aerodroma u Federaciji za prijevoz robe zračnim putem – vizija je iskorištavanja prometnih potencijala Federacije Bosne i Hercegovine za realizaciju strateški značajnih procesa o kojima ovisi daljnji razvoj ekonomije, piše Večernji list BiH.
Činjenica je da su brojne kompanije usmjerene na uvoz repromaterijala, odnosno izvoz gotovih proizvoda, a pritom su zračni i željeznički promet sve više prepoznati kao mogućnost bržeg i sigurnijeg prijevoza roba, no prije toga je potrebno napraviti nekoliko koraka u smjeru modernizacije infrastrukture.
Infrastruktura
Među rudama bogatim brdima središnje Bosne smjestio se Vareš, mala općina s ogromnom rudarskom tradicijom te još većim potencijalom za budući razvoj, a upravo tu realizira se jedan od strateških projekata – ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i šire.
Naime, poduzeće Eastern Mining priprema kapitalni projekt rudnika cinka, barita i olova, a koji će donijeti brojne pogodnosti za ovu lokalnu zajednicu, kao i državu, a u tom je kontekstu važno napomenuti kako će početak rada rudnika imati izniman značaj za cestovne veze, a napose željeznicu za prijevoz rude, odnosno kontejnera za koncentrat.
Načelnik općine Zdravko Marošević u razgovoru za Večernji list potvrdio je navedeni plan povezivanja, a nedavno je objasnio i kako je planirano da eksploatacija započne 2023. godine, a radilo bi se o rudniku cinka, barita i olova.
– Za lokalnu zajednicu ovo znači mnogo. Oni su već uključeni u lokalnu zajednicu, prate obrazovanje, stipendiraju strukovne škole, potpomažu sve društvene projekte – naglasio je nedavno Marošević, dodavši kako će u financijskom smislu projekt donijeti niz pogodnosti za Vareš.
Marošević je objasnio kako je Eastern Mining, odnosno Adriatic Metals, kao krovna tvrtka, sada u fazi pripreme otvaranja rudnika, radi na pripremi infrastrukture, rješava pitanje zemljišta, što društvenog, što privatnog, te se razgovara s potencijalnim suradnicima i kooperantima.
Osim Vareša, pitanje prijevoza materijala željeznicom dodatno je naglašeno i u strateškim dokumentima Federacije u kojima se navodi kako je glavna perspektiva za razvoj željezničkog prometa u razvoju intermodalnog prijevoza, što znači integriranje najmanje dvaju oblika prijevoza, odnosno, u ovom slučaju vodnog i željezničkog, prvenstveno u kontejnerskom prometu iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku.
Samim prebacivanjem prijevoza nafte i naftnih prerađevina sa cestovnog na željeznički promet doprinosi se povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, kao i smanjenju troškova održavanja cestovne infrastrukture zbog manje uporabe cesta.
Istodobno, prometna strategija Federacije za razdoblje od 2016. do 2030. u jednoj od strateških akcija kao aktivnost navodi tehničko poboljšanje i integraciju Željeznica Federacije BiH u jedinstveni europski željeznički sustav, kao i tehničko unapređenje i modernizaciju željezničke infrastrukture, postojeće infrastrukture za povećanje brzine i sigurnosti u cilju zadovoljenja EN i TSI. Kada je riječ o putničkom prometu, postoje naznake realizacije nekih zanimljivih projekata, poput onoga koji bi mogao revitalizirati stari željeznički pravac kroz istočnu Hercegovinu, odnosno spajanje Čapljine i Trebinja.
Zračni promet
Drugi segment prometa roba koji bi u razdoblju koje je pred nama mogao dobiti na značaju je prijevoz zračim putem. Kargo letovi prepoznati su kao način unapređenja ukupne gospodarske aktivnosti, ali traže i prilagođenu infrastrukturu.
U kontekstu Zračne luke Mostar postoje planovi, projekcije i studije vezani uz uspostavu transportnih letova iz Mostara i već nešto izgrađene infrastrukture vezane uz prijevoz roba, ali su potrebne i dodatne kapitalne investicije kako bi se takvi letovi mogli ostvariti te kako bi kapacitetima transporta takvi letovi bili ekonomski isplativi poduzetnicima.
Uvezivanje željeznice i zračnog prometa u kontekstu prijevoza roba trebalo bi, osim veće sigurnosti i brzine, donijeti i pogodnosti brojnim izvozno orijentiranim kompanijama koje će na taj način biti bolje uvezane s ciljanim tržištima na koja izvoze ili s kojih pak uvoze repromaterijal.
